Evropska komisija saopštila je u sredu da je Srbija ostvarila napredak u jačanju demokratije, ekonomskom razvoju i primeni evropskih standarda, ali je ponovila da je nedovoljna saradnja sa Haškim sudom i dalje prepreka za sporazum o pridruživanju sa Evropskom unijom.

To se navodi godišnjem izveštaju o reformama u zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji, koji je objavila Evropska komisija.

Izvršna komisija EU je ponovila spremnost da obnovi pregovore s Beogradom o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju "čim puna saradnja s Haškim sudom bude postignuta".

Podvučeno je da Srbija i dalje uživa režim bescarinskog izvoza u EU za skoro sve svoje proizvode, da je nastavljen "ojačani politički dijalog" s Beogradom, kao i da je u 2006. Srbija dobila pomoć EU od 167 miliona evra.

"Srbija je uspela da ostvari napredak u mnogim kratkoročnim i srednjoročnim prioritetima, zahvaljujući rezultatima dobrog Akcionog plana za primenu Evropskog partnerstva", što je glavni okvir i instrument za približavanje strukturama EU, navodi se u izveštaju.

Pored saradnje sa Hagom kao glavnom preprekom za obnovu pregovora s EU, Srbija, ipak, mora da prevazidje i neke krupne nedostatke u cilju pridruživanja Uniji, napominje se u dokumentu Evropske komisije.

Takodje se napominje da Srbija doprinosi regionalnoj saradnji i poboljšanju odnosa sa susedima, a da u pregovorima o statusu Kosova nužno je treba da "zauzme konstruktivan pristup u skladu s ključnim prioritetima Evropskog partnerstva".

"Beograd je, medjutim, obeshrabrio učešće kosovskih Srba u radu prelaznih ustanova samouprave" u pokrajini, navodi se u zaključcima izveštaja.

Evropska komisija pozdravlja usvajanje novog ustava Srbije, pored ostalog i zato što je preko potrebno bilo zameniti ustav iz Miloševićevog doba.

Navedeno je da novi srpski ustav sadrži niz odredbi o zaštiti ljudskih i prava manjina, ustanovljenju ombudsmana, demokratskoj civilnoj kontroli vojske i da omogućava buduće ustavne dopune, ali se navodi da "postoji zabrinutost" zbog pomanjkanje objektivnih mehanizama, oslobodjenih političkog uticaja za unapređivanje i smenjivanje tužilaca i sudija.

Zabrinutost je ispoljena i u pogledu "političkog nadzora nad mandatima parlamentaraca", razmere teritorijalne decentralizacije i "dvosmislenosti" u primeni domaćih i međunarodnih zakona.

U dokumentu piše i da će "budućnost Kosova biti odredjena političkim procesom na temelju rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN".

Evropska komisija ističe i da je reforma odbrane je nastavljena, "ali uz teškoće i otpore nekih elemenata unutar vojske, posebno u službama bezbednosti. Vojna obaveštajna služba i Agencija za bezbednost su reformisani i stavljeni pod neposredan nadzor ministra odbrane".

"Izveštaj podnet Ministarskom savetu državne zajednice (SCG) u februaru 2006. potvrdjuje vezu izmedju (mahom penzionisanih) armijskih oficira i optuženih od Haškog suda", navodi se u izveštaju i dodaje da je "civilni nadzor nad vojskom, što je ključni prioritet Evropskog partnerstva (Srbije) i dalje nedovoljan".

U zaključcima izveštaja se kaže i da su u sprovodjenju nacionalnog plana za bitku protiv korupcije postignuti uspesi na nekim sektorima, mada "korupcija i dalje ostaje uzrok zabrinutostiI i zahteva dalje reforme institucija.

U Srbiji se stalno poboljšava situacija oko zaštite ljudskih i manjinskih prava, dok još nema sveobuhvatnog antidiskriminacionog zakona, a još je nerešeno i pitanje vraćanja vlasništva.

Medjuetnička situacija u Vojvodini je poboljšana i tamo su u opadanju incidenti, ali se ukazuje na "zategnutost" na jugu Srbije i u Sandžaku.

(Beta)