Prvi potpredsednik vlade Aleksandar Vučić izjavio je na raspravi povodom akcionog plana za sprovođenje Strategije za borbu protiv korupcije, da veruje da će Vlada Srbije u narednoj godini uspeti da stvori pravno uređenu državu, što će značiti privlačenje novih investicija, pravnu sigurnost i prosperitet za građane Srbije.

" Zemlja bez korupcije i kriminala u kojoj bi postojala nulta tolerancija jeste ideal kojem težimo, cilj koji nije samo proklamovan već nešto što zaista pokušavamo da učinimo", kazao je Vučić na skupu u Palati Srbija.

Da bi taj cilj bio ostvaren, dodao je, borba mora da bude neselektivna i u nju moraju da budu uključene sve institucije jer bez saradnje i kordinisane akcije "nema i ne bi bilo rezultata".

Vučić smatra da su u poslednjih godinu dana postignuti značajni rezultati, a da su problem predstavljali pokušaji političkog nipodaštavanja te borbe uz tvrdnje da je ona selektivna - ali potpredsednik vlade smatra da danas i građani i međunarodna zajednica vide da je ta borba "apsolutno neselektivna".

"Nema veze da li je neko pripadao vladajućoj koaliciji, poput slučaja 'Galenika', nekoj opozicionoj stranci ili nijednoj", istakao je Vučić.

Vučić je rekao da je aktuelna vlada naišla na razoreno društvo, da je postojala nejednakost ljudi pred zakonom i da su neki imali više prava od drugih samo zbog pripadnosti partiji ili bogatstva.

Po Vučićevim rečima, akcioni plan je najvažniji deo Strategije i bez njega ona bi ostala mrtvo slovo na papiru. On je dodao i da će se strategijom i akcionim planom uspeti i ono što do sada nije u potpunosti učinjeno, a to je stvaranje svih uslova za efikasniji, nezavisni pravosudni sistem.

Vučić je naglasio da je borba protiv korupcije prva oblast u kojoj je Srbija postigla ozbiljne rezultate i jasno stavila do znanja da želi da ide u korak sa svetom.

Srbija se opredelila za sistemsku izgradnju zakonodavnog sistema, kazao je Vučić i podsetio da se Strategija, koja je srednjoročni dokument, mora realizovati u narednih pet godina.

Prvi protpredsednik Vlade je ukazao i da stvaranje takvog sistema ne jača samo naše instiucije, već i omogućava stvaranje bolje ekonomskog ambijenta, veću sigurnost, a samim tim i privlačenje stranih investicija.

"Moramo da se izborima sa nečim što smo nazivali sistemska korupcija, što se podrzumevalo, a kad imate vladavinu prava nema korupcije...  Ili - što više komplikovanosti u birokratiji, to veći prostor za korupciju", naveo je Vučić.

Vučić je pohvalio rad Ministarstva pravde, u pogledu zakonodavne inicjative, ističući da je to ministarstvo rekorder po broju zakona i drugih akata koji su se našli pre skupštinom.

"Sa 19 akata u Skupštini Ministarstvo pravde apsolutni je rekorder u odnosu na sva druga ministarstva", kazao je Vučić.

ZAVODLJIVA VEZA POLITIKE I TAJKUNA

Da je poliitčka korupcija problem broj jedan kaže i član Odbora Agencije za borbu protiv korupcije Zoran Stojiljković.

"Za zemlje poput Srbije tipična gotovo 'zavodljiva' veza koja se uspostavlja između sistemske, visokonaponske ili političke korupcije i slabe države, gde su praktično tajkuni i politička elita zarobili državu. Reč je o sistemu koji funkcioniše na taj način što je moguće kupiti zakon i podzakonska akta i političku stranku", rekao je Stojiljković gostujući u Jutarnjem programu TV Pink.

On smatra da je reč o tipičnim odnosima za društva sa manjkavom i nestabilnom demokratijom.

Prema rečima Stojiljkovića, koruptivnih kanala ima u oblastima privatizacije preduzeća, medicine, farmaceutske industrije, u visokom obrazovanju i zapošljavanju.

Stojiljković je istakao da ova vlada uživa dosta širok kredibilitet među građanima upravo zahvaljujući borbi protiv korupcije.

On je dodao da bi za tu borbu protiv korupcije, ipak dao samo "solidnu trojku", jer se moraju zatvoriti korupcioni kanali, a oni se nalaze "tamo, gde se politika najteže oslobađa svojih privilegija".

Prema njegovim rečima, u toj oblasti bi se moralo nešto uraditi da bi se pokazalo da je reč o sistemskoj borbi protiv korupcije.

Stojiljković je naveo da postoji "26.000 mesta na kojima se postavlja iz politike, od direktora osnovne škole do direktora velikih javnih preduzeća".

On smatra da su potrebni ozbiljni konkursi za izbor direktora i da je potom potrebna i interna i eksterna revizija njegovog poslovanja.