
Kako je preneo portal EurAktiv, i dalje je veći broj onih koji smatraju da bi pristupanje EU bila dobra stvar, što misli 36 odsto građana, nego onih koji smatraju da bi bila loša - 25 odsto, a najviše je neodlučnih i onih koji nisu odgovorili.
U Srbiji 36 odsto građana smatra da bi pristupanje bilo dobro za zemlju, a 42 odsto da bi zemlja imala koristi od toga, pokazalo je sveobuhvatno istraživanje sprovedeno za Evropsku komisiju u novembru 2013. godine u zemljama članicama i kandidatima za EU.
Srbija je sa ovim rezultatom među evroskeptičnijim zemljama kandidatima za članstvo u EU, budući da je manji procenat ispitanika koji veruju da bi članstvo u EU donelo korist njihovoj zemlji zabeležen samo na Islandu, zemlji koja je pre godinu dana suspendovala pregovore sa EU.
Ipak, ispitanici iz Srbije su iskazali veće poverenje u to da se stvari u EU odvijaju u dobrom pravcu, u šta je uvereno 32 odsto građana Srbije i 26 odsto građana EU, pri čemu su najveći optimisti Bugari, sa 46 odsto uverenih da stvari idu u dobrom smeru, a najveći pesimisti građani Kipra sa 11 odsto optimista.
Istraživanje je pokazalo i da građani Srbije manje od građana EU veruju štampanim i elektronskim medijima, lokalnim vlastima i skupštini, a više vladi i internetu.
Kada je reč o medijima, najveći procenat građana Srbije veruje televiziji - 46 odsto, mada još veći udeo građana - 49 odsto nema poverenje u ovaj vid informisanja.
Sledeći po popularnosti je internet, sa 42 odsto pristalica, 34 odsto onih koji ne veruju u ovaj vid informisanja i 24 odsto neopredeljenih.
Poverenje u internet u EU je znatno niže - 34 odsto pristalica i 46 odsto skeptičnih.
Kada je reč o institucijama vlasti i političkim partijama, u Srbiji je najveće poverenje u vladu - 30 odsto, sledi parlament sa poverenjem od 21 odsto, lokalne vlasti sa 18 odsto i političke partije s 11 odsto.
Rezultati za građane zemalja članica su potpuno drugačiji - oni imaju najveće poverenje u lokalne vlasti - 44 odsto u proseku, pri čemu su zemlje sa niskim nivoom poverenja uporedivim sa Srbijom Italija, Hrvatska i Španija.
Sledi parlament sa 25 odsto, vlada sa 23 odsto i poltičke partije sa 14 odsto.