Predsednički izbori u Srbiji treba da budu raspisani do kraja godine, a u vladajućoj koaliciji tek predstoje dogovori o eventualnom zajedničkom kandidatu i terminu njihovog održavanja.

Stranka G 17 plus najavila je da će na predsedničkim izborima podržati kandidata DS Borisa Tadića, dok u DSS i NS smatraju da je još rano za izjašnjavanje.

U vladajućoj koaliciji ističu da predsedničke i lokalne izbore treba raspisati u skladu sa Ustavom i Ustavnim zakonom i da prethodno treba usvojiti potrebne propise.

Srpski mediji već, doduše nezvanično, pišu o mogućim kandidatma za predsednika države, pa se pored "sigurnog" Tadića, ispred vladajuće koalicije pominju i Velimir Ilić (NS) i Aleksandar Popović (DSS).

G 17 plus smatra da bi vladajuća koalicija trebalo da ima zajedničkog predsedničkog kandidata, a da bi predsednički i lokalni izbori trebalo da se održe odvojeno.

Šef poslaničkog kluba DS Nada Kolundžija rekla je Tanjugu da će Boris Tadić biti predsednički kandidat te stranke i da bi "bilo dobro da ga vladajuća koalicija podrži".

"Bilo bi politički racionalno, a koaliciji bi dalo veći stepen stabilnosti, ukoliko bi se okupila oko jednog predsedničkog kandidata", ocenila je Kolundžija.

Ona je ukazala i na stav DS da do kraja godine treba organizovati predsedničke izbore, a lokalne na proleće.

Kolundžija je podsetila i na to da predsednički kandidat predstavlja deo ukupnog koalicionog dogovora prilikom formiranja vlade, ali koji još nije okončan.

Šef poslaničkog kluba DS naglasila je da pre postizanja stranačkog dogovora i raspisivanja izbora neophodno je stvoriti zakonske uslove, odnosno usvojiti propise koji će definisati nadležnosti predsednika u skladu sa Ustavom, a reč je o zakonima o izboru predsednika, vojsci, spoljnoj politici.

Portparol DSS Branislav Ristivojević rekao je da je za tu stranku najvažnije rešavanje pitanja statusa Kosova i Metohije.

"Sva druga, pa i pitanje izbora, rangiraćemo po prioritetu, ali posle tog pitanja", kazao je on na konferenciji za štampu u ponedeljak, istakavši da DSS neće kršiti Ustav zbog bilo čega i da dogovori oko izbora traju, ali da "nije bilo formalnih kontakata".

Ristivojević je kazao da će izbori biti raspisani onda kada se dogovore stranke vladajuće koalicije, a u DSS su više puta ponovili da je još rano govoriti o kandidatima ili podršci.

Upitan da li je bilo govora o promeni Ustavnog zakona , on je odgovorio da zakoni mogu da se menjaju, ali da o promeni tog zakona "nije bilo razgovora".

Lider NS Velimir Ilić izjavio je da se ta stranka zalaže za odlaganje predsedničkih i lokalnih izbora dok se ne reši pitanje Kosova i Metohije.

Aktuelni predsednik Srbije Boris Tadić, kao kandidat DS, izabran je u drugom izbornom krugu 27. juna 2004. godine, kada je za njega glasalo 1 681 528 ili 53,24 odsto birača. Tadić je pobedio pritivkandidata iz Srpske radikalne stranke Tomislava Nikolića koji je osvojio 1 434 068 ili 45,4 odsto glasova.

Prvi krug održan je dve nedelje ranije, 13. juna, ali od ukupno 15 predsedničkih kandidata nijedan nije dobio potrebnu većinu glasova. Nikolić je tada osvojio 30,60 odsto glasova, a Tadić 27,37 odsto.

U prvom krugu iznenadjenje je bio uspeh lidera PSS Bogoljuba Karića, koji se našao na trećem mestu sa osvojenih 18 odsto glasova, kao i neuspeh vladinog predsedničkog kandidata Dragana Maršićanina koji je bio četvrti sa 13 odsto glasova.

Tek posle prvog kruga Tadić je dobio podršku vladajućih stranaka (DSS, G17, SPO-NS).

Tadić je na dužnost, sa petogodišnjim mandatom, stupio 11. jula 2004. godine.

(Tanjug)