Vizne olakšice za ulazak u zemlje članice Evropske unije koje su potpisinice Šengenskog sporazuma neće ispuniti očekivanja gradjana Srbije, ocenio je u četvrtak savetnik potpredsednika Vlade Vladimir Todorić.

"Procedura za izdavanje viza biće skraćena, vize će trajati duže, ali to nije dovoljno. Vizne olakšice neće važiti za sve, već samo za pojedine kategorije", rekao je on, podsetivši da će Sporazum o viznim olakšicama koji je Srbija potpisala sa EU stupiti na snagu 1. januara iduće godine.

Za okruglim stolom "Ka beloj šengen listi", Todorić je kazao da je sprovodjenje Sporazuma veliki izazov u smislu opravdavanja poverenja zemalja članica EU koje su omogućile potpisivanje tog dokumenta.

Savetnik vicepremijera je ocenio i da napredak Srbije ka "beloj šengen listi" nije moguć bez dobijanja statusa kandidata za članstvo u EU.

On je rekao da ne postoji precizan spisak uslova koje naša zemlja mora ispuniti da bi postala deo "šengenskog sistema", ali je dodao da se mora ubrzati zakonodavna procedura srpskog parlamenta, koja podrazumeva usvajanje zakona o azilu, kretanju stranaca, zakona o zaštiti ličnih podataka i drugih pravnih akata.

Todorić je naveo da samo 12 odsto gradjana Srbije poseduje pasoš, što znači da njih 88 odsto ili ne želi da putuje, ili smatra da je vadjenje pasoša "bacanje para".

Direktorka Kancelarije za pridruživanje EU Tanja Miščević rekla je da će vizne olakšice omogućiti gradjanima Srbije da sa samo tri dokumenta apliciraju za vizu - potvrdom da pripadaju odredjenoj kategoriji, pozivnim pismom i aplikacijom za "šengen.

Za odredjene kategorije gradjana, poput eksperata, novinara i studenata vize će biti besplatne, za kategorije koje nisu obuhvaćene sporazumom koštaće i dalje 35 evra, dok će poslovni svet i gradjani koji posećuju rodbinu u inostranstvu plaćati vizu u pola cene - 17,5 evra.

Govoreći o Jedinstvenom sporazumu o readmisiji, čije je potpisivanje bilo uslov za dobijanje viznih olakšica, Miščević je rekla da neće biti naglog povratka naših azilanata i ilegalnih emigranata u zemlju, već da će se godišnje najviše 4.500 gradjana Srbije vraćati u maticu.

(Tanjug)