Trodnevni pregovori Beograda i Prištine o Kosovu, u hotelu "Dvorac Vajkersdorf", u Badenu kod Beča, uz posredovanje "trojke" Kontakt grupe, Volfganga Išingera (EU), Frenka Viznera (SAD) i Aleksandra Bocan Harčenka (Rusija), završeni su bez uspeha.

Po okončanju poslednje runde pregovora posrednici Kontakt grupe izrazili su žaljenje što dve strane nisu mogle da postignu sporazum o budućem statusu Kosova.

Vizner je upozorio da je sada mir u regionu "doveden u pitanje", Harčenko je napomenuo da je ovo "samo kraj jedne faze" te da samo dogovoreno rešenje može doprineti miru, dok je Išinger napomenuo da je status kvo neodrživ.

I dok su članovi srpske delegacije izjavili da ovo ne znači i kraj mogućnosti da se pregovori o statusu srpske pokrajine nastave, albanska strana je saopštila da su sve mogućnosti za nastavak pregovora iscrpljene.


Stavove članova obe delegacije o toku pregovora možete pročitati OVDE.

Posrednička "trojka" ocenila je da Beograd i Priština tokom 120 dana pregovaranja nisu bili u stanju da postignu dogovor o budućem statusu Kosova, izrazivši verovanje da su strane imale koristi od perioda intenzivnog dijaloga.

"To je bila prilika za strane da izgrade poverenje i identifikuju zajedničke interese, posebno želju za boljom budućnošću kroz ostvarenje evropske perspektive", navodi se u zajedničkom saopštenju "trojke".

"Trojka" je u razgovorima sa dve strane podvukla značaj očuvanja mira, izbegavanja nasilja i ugrožavanja bezbednosti regiona. "Strane su prihvatile te principe u više navrata, kao i ovaj put u Badenu", izjavio je Išinger na konferenciji za novinare.

"Trojka" će sada raditi na izradi izveštaja koji će podneti do 10. decembra, najavio je Išinger dodajući da će tokom posete Beogradu i Prištini 3. decembra sa stranama razmotriti izveštaj.

"Trojka je dovela lidere dve strane u Baden na trodnevne intenzivne razgovore. Konferencija u Badenu označava kraj direktnih razgovora pod posredovanjem 'trojke'", naglasio je Išinger i kazao da je tokom razgovora "trojka" pozvala obe strane da uzmu u obzir sve opcije statusa Kosova.

"Zajedno sa stranama 'trojka' je razmotrila sve razumne opcije za budući status, kako bi se videlo gde postoji potencijal za obostrano prihvatljivo rešenje. Nakon toga Kontakt grupa će podneti izveštaj generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija, čime se okončava mandat 'trojke'", naglasio je Išinger.

Za razliku od njega i Viznera, ruski predstavnik u "trojci" Bocan Harčenko je kazao da je završena "ova faza pregovora", i da nije na posrednicima da daju bilo kakve ocene, već da to moraju da urade Savet bezbednosti UN i nacionalne vlade.

"Trojka" će, kako je dodao Harčenko, samo podneti izveštaj o pregovaračkom procesu, istakavši da Rusija ostaje opredeljena da se rešenje za budući status Kosova mora naći putem pregovora, te da samo dogovoreno rešenje može doprineti miru i stabilnosti u regionu.

"To što nije postignut dogovor", dodao je Harčenko, "ne znači da su pregovori propali, jer su strane započele uspostavljanje poverenja.

Harčenko je najavio da će Moskva ostati pri svom dosadašnjem pristupu rešenja kosovskog pitanja.
"Verujem da je kompromisno rešenje jedino koje vodi do stabilnosti u regionu. Kompromisno rešenje je jedino održivo", poručio je Harčenko.

Nemački diplomata Volfgang Išinger je rekao da je "trojka" iskoristila sav potencijal potrage za rešenjem koje bi bilo prihvatljivo za obe strane, te da nije samo pasivno slušala, već aktivno učestvovala u traženju solucije kroz svoje predloge.

Išinger je ocenio da je EU kroz proces i aktivnosti "trojke" pokazala puno jedinstvo, i da je on kao predstavnik EU uživao punu podršku svih zemalja članica.

Išinger smatra da je status kvo neodrživ, da je rešenje za Kosovo preko potrebno, "krajem ove godine još više nego što je bilo ranije", izrazivši uverenje da će po tom pitanju "EU ostati jedinstvena".

Američki predsetavnik Frenk Vizner upozorio je da je sada mir u regionu "doveden u pitanje". Kao predstavnik "trojke", a ne države koje predstavlja, Vizner nije želeo da spekuliše o odluci SAD u slučaju proglašenja nezavisnosti.

Ovim ipak nije završena misija "trojke". Ostalo je da još jednom, 3. decembra, posete Beograd i Prištinu i sastave izveštaj koji će predati generalnom sekretaru UN Ban Ki Munu 10. decembra.

O daljim koracima u rešenju krize odlučivaće svetska organizacija 19. decembra na sednici SB UN posvećenoj Kosovu, kojoj će, kako se saznaje u Vladi Srbije, prisustvovati i premijer Vojislav Koštunica.

Lavrov i Merkelova zabrinuti

Situacija oko Kosova i Metohije je "veoma zabrinjavajuća", izjavio je ministar inostranih poslova Sergej Lavrov na povratku iz posete SAD.

Tek sada mnogi od onih koji su podržavali pozive na što skorije proglašenje kosovske nezavisnosti počinju da shvataju kakve bi posledice to imalo za region, rekao je Lavrov, prenela je agencija Itar-Tass.

Posle susreta sa američkim državnim sekretarom Kondolizom Rajs Lavrov je u utorak rekao da će se Rusija "čvrsto zalagati da se pozicije Beograda i Prištine približe i da dodje do sporazumnog rešenja".

"Moguće je samo pregovaračko rešenje, samo ono koje će zadovoljiti obe strane. Samo takvo rešenje može da odobri Savet bezbednosti UN, osim kojeg niko nema ovlašćenja da donosi odluke", rekao je Lavrov.

Nemačka kancelarka Angela Merkel pozvala je strane u kosovskom sukobu da ulože napor da bi se postiglo razumno rešenje.

Govoreći u Bundestagu ona je istakla i da su medjunarodnoj zajednici oko Kosova potrebni odlučnost i jedinstvo. Kancelarka je rekla da se za Kosovo "mora pronaći rešenje koje će da obezbedi stabilnost u čitavoj Evropi".

Pri tome je podvukla značaj procesa pod okriljem "trojke" za Kosovo koji traje do 10. decembra, rekavši da je "bilo ispravno to što je obnovljen pregovarački proces".

Pošto je, govoreći o Iranu, rekla da su "odlučnost i jedinstvenost medjunarodne zajednice ključ za uspeh kada je reč o ovoj temi", Angela Merkel je dodala da "takva odlučnost medjunarodnoj zajednici treba i kada je reč o pitanju budućeg statusa Kosova".

Istovremeno je kancelarka naglasila da nemačke oružane snage i u dogledno vreme moraju da ostanu na Kosovu. No, kako je najavila, Nemačka će učestvovati i u izgradnji policije i pravnog sistema na Kosovu.

"To znači da Nemačka i Evropska unija imaju najveću moguću odgovornost", rekla je kancelarka navodeći da su, kada je reč o kosovskom problemu, "oči sveta uprte u EU".

(agencije/MONDO)