Šefica pregovaračkog tima Srbije u pristupnim pregovorima sa EU Tanja Miščević ocenila je da je nastavak dijaloga Beograda i Prištine od krucijalnog značaja, ali da Beograd i Priština imaju različit pristup po pitanju šta je to o čemu treba razgovarati.

Ona je na večernjem panelu BSF rekla da je njen utisak da su shvatanja dijaloga različita, jer Beograd, kada razgovara o normalizaciji odnosa, želi da razgovara o onim stvarima koje bi poboljšale položaj svih građana, bez obzira na nacionalnost, na Kosovu, dok Priština misli da treba da se priča o statusu.

"Ne razgovaramo o istim stvarima", konstatovala je Miščević dodajući da je podrška EU potrebna kako bi se pronašlo zajedničko shvatanja koje su teme o kojima treba razgovarati.

Izvršni direktor kosovske Balkan grupe Naim Rašiti smatra da je posle početka dijaloga Beograda i Prištine 2011, a zatim potpisivanja prvog sporazuma 2013, komunikacija između vlada zapela i da je zato potrebno da se, osim na tom nivou, razgovor vodi i na nivou kosovskog i srpskog društva.

Kako je ocenio dijalog treba da se ubrza, jer je on nalik na brod s mnogo rupa - Ako se zaustavi potonuće, i zato treba da nastavimo da se krećemo.

Rašiti je ocenio da su tvrdnje da je dijalog Beograda i Prištine u korist građana, zapravo istrošene, i da to vlade moraju da poprave.

"Moramo da vidimo šta tražui Brisel. Treba da tražimo od Nemačke, Austrije i ostalih zemalja da pomognu EEAS", rekao je Rašiti.

Kako je konstatovao, dijalog o normalizaciji ne može da se vodi narednih 15 godina, već treba da se odrede rokovi kada će se implementirati dogovoreno kako bi se razgovor što pre okončao.

"Kako sada stvari stoje, konstantni pregovori o energetici i telekomunikacijama iscrpljuju. Građani imaju utisak da je to zbog političkih elita koje građanima govore jednu priču, a da zatim drugu priču govore kada su u Berlinu ili Beču i ostalim gradovima", rekao je Rašiti.