Haški tribunal imenovao je žalbeno veće u slučaju bivšeg komandanta OVK i premijera privremene kosovske vlade Ramuša Haradinaja, koji je u prvostepenom postupsku oslobođen odgovornosti za zločine nad Srbima, Romima i "nelojalnim" Albancima na Kosovu i Metohiji.
Delić je demantovao te navode."Neka pokažu dokument da su me pozvali da svedočim, a da sam ja to odbio", rekao je Delić Tanjugu.
On smatra da bi suđenje bivšem komandantu OVK bilo drugačije da su nadležni organi Srbije dostavili dokumenta koja terete Haradinaja.
Delić je istakao da je spreman da se odazove svakom pozivu i podsetio da je u Haškom tribunalu proveo kao svedok 96 dana.
Haški tribunal u utorak je imenovao žalbeno veće u slučaju bivšeg komandanta OVK i premijera privremene kosovske vlade Ramuša Haradinaja, koji je u prvostepenom postupsku oslobođen odgovornosti za zločine nad Srbima, Romima i "nelojalnim" Albancima na Kosovu i Metohiji.
Na čelu žalbenog veća biće predsednik Tribunala Fausto Pokar (Italija), a članovi će biti Mohamed Šahabudin (Gvajana), Andresija Vaz (Senegal), Liju Daćun (Kina) i Teodor Meron (SAD), saopštio je Haški sud.
"Žalbeno veće treba predmet da vrati na ponovno suđenje tokom koga bi se utvrdila odgovornost Haradinaja, Idriza Baljaja i Lahi Brahimaja, a ponovno suđenje bi trebalo da obuhvati iskaze svedoka", navedeno je u takozvanoj "najavi žalbe" koju je podneo glavni tužilac Haškog tribunala Serž Bramerc.
Haradinaj, Baljaj i Brahimaj optuženi su za učešće u zajedničkom zločinačkom poduhvatu radi učvršćivanja kontrole OVK u Metohiji putem progona, nehumanog postupanja i ubistava Srba, Roma i "nelojalnih" Albanaca od 1. marta do 30. septembra 1998.
Na kraju suđenja tužilaštvo je tražilo da njih trojica budu osuđeni na po 25 godina zatvora.
Sudsko veće je 3. aprila svu trojicu oslobodilo odgovornosti za zločine protiv čovečnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, a samo je Brahimaja osudilo na šest godina zatvora, jer je učestvovao u okrutnom postupanju i mučnju dvojice ljudi.
Tužilaštvo Haškog suda ponelo je 2. maja žalbu na oslobađajuće presude optuženim i zatražilo poništenje presuda i novo suđenje.
Tužilaštvo je u "najavi žalbe", čime je počelo žalbeni postupak, navelo da je sudsko veće "u atmosferi zastrašivanja svedoka" onemogućilo tužilaštvu da učestvuje u pravičnom suđenju time što mu nije omogućeno da ima dodatno vreme da preduzme sve opravdane korake radi pribavljanje iskaza svedoka, čiji se iskazi tiču ključnih tačaka optužnice.
(agencije/MONDO)