Uprkos tome što je ona danas muzej postoje tvrdnje da Erdoganova vlada želi da je ponovo pretvori u džamiju.

Erdogan je posvetio molitvu "dušama" koje su ostavile Aja Sofiju u amanet, prenosi AP.

Prisutne je pozvao da mu se pridruže u tihoj molitvi i u sebi iščitaju prvi stih Kurana.

Molitvu je opisao kao "tešku i emotivnu", ali i neverovatnu i svetu, navodi AP.

Pogledajte:

undefined Erdogan

Hiljade Turaka muslimanske veroispovesti moli se već godinama ispred Aja Sofije, tražeći da se ona ponovo pretvori u svetilište.

PRITISAK ODOZGO: Aja Sofija će postati džamija?

Grčka je korišćenje Aja Sofije u religiozne svrhe ranije nazvala "uvredom po međunarodnu zajednicu".

Muslimanski sveštenik je po prvi put nakon 85 godina čitao Kuran unutar Aja Sofije 2015. godine.

(Hag)Aja Sofija ili Sveta Sofija (grč. Αγία Σοφία; tur. Ayasofya) je bivša pravoslavna patrijaršijska bazilika (crkva), kasnije carska džamija, a sada muzej (tur. Ayasofya Müzesi) u Istanbulu u Turskoj.

Osnivač sekularne Turske, Kemal paša Ataturk, pretvorio je Aja Sofiju u muzej još 1935. godine.

Predstavlja remek-delo vizantijske arhitekture i umetnosti uopšte. Bila je najveća crkva na svetu gotovo hiljadu godine, sve do gradnje Seviljske katedrale 1520. godine.

Hiljade na ulici: Aja Sofija da opet bude džamija

Od vremena završetka gradnje za vreme cara Justijana, 537. pa sve do 1453. godine, služila je kao pravoslavna saborna crkva i sedište Vaseljenskog patrijarha. Bila je i katolička crkva, između 1204. i 1261. godine, za vreme Latinskog carstva.

Građevina je bila džamija od 29. maja 1453. do 1931. Zatim je sekularizovana i otvorena kao muzej 1. februara 1935. godine., po naređenju Kemala Ataturka.

Aja Sofija danas predstavlja jedan od najznačajnijih spomenika svetske kulturne baštine i nalazi se na listi UNESCO.