• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Teroristički napad na SAD - osam godina posle

Svet obeležava osmu godišnjicu terorističkog napada na SAD. I dalje postoje skeptici koji sumnjaju u zvaničnu verziju događaja u kome je stradalo 2.985 ljudi.

Svet obeležava osmu godišnjicu terorističkog napada na Sjedinjene Američke Države u kome je život izgubilo najmanje 2.985 ljudi.

Na mestu gde je nekada stajao Svetski trgovinski centar, u okviru obeležavanja Nacionalnog dana sećanja na žrtve terorističkog napada, članovi porodica nastradalih će pročitati imena svih žrtava, ukupno 2.751, a biće održano i četiri minuta ćutanja u znak sećanja na trenutke kada su avioni udarili u zgrade nekadašnjeg trgovinskog centra i trenutke kada su se one srušile.

Među stradalima su i dva Srbina koja su se našla u Svetskom trgovinskom centru: Vladimir Tomašević i Bojan Kostić. Kostićevo telo nikada nije pronađeno, a Tomašević je sahranjen u Beogradu na sedmogodišnjicu napada.

Tog 11. septembra 2001. godine oteta su četiri američka aviona. Dva su udarila u Svetski trgovinski centar na Menhetnu u Njujorku, po jedan u svaki soliter u 17 minuta razlike, nakon čega su se oba solitera srušila.



Treći avion je udario u Pentagon, glavno sedište Ministarstva odbrane SAD u Vašingtonu. Četvrti avion se srušio u ruralnom delu Pensilvanije 130 km istočno od Pitsburga nakon što su putnici pružili otpor otmičarima.



Žrtve se broje u hiljadama: 265 osoba u četiri aviona, 2.595 uključujući i 343 vatrogasca, 23 njujorška policajca i 37 lučkih policajaca u Svetskom trgovinskom centru i 125 civila i vojnog osoblja u Pentagonu.

Američka vlada je za napade okrivila Al Kaidu i Osamu bin Ladena, koji su već bili umešani u nekoliko pređašnjih napada na američke ciljeve.

Osama bin Laden, koji je prethodno objavio rat protiv SAD, a 1998. objavio i fatvu pozivajući sve muslimane na ubijanje američkih civila, odmah posle napada negirao je svoju umešanost.

Prema američkim vojnim izvorima, u novembru 2001. američke snage su otkrile video-kasetu u uništenoj kući u Džalalabadu u Avganistanu koja prikazuje Osamu bin Ladena u razgovoru sa Halid al-Harbijem. Na tom snimku, Osama navodno priznaje da je znao da će biti napada, mada se sumnja u ispravnost prevoda.

U video snimku iz 2004. godine bin Laden izgleda kao da je prihvatio potpunu odgovornost za napade 11. septembra.



Nacionalna komisija za terorističke napade na SAD, poznata kao Komisija 911 istakla je u izveštaju koji je podnela 22. jula 2004. godine, da su napade osmislili i izveli operativaci Al Kaide.

Komisija je izvestila da, iako je Irak bio kontaktiran zajedno sa nekoliko drugih blisko-istočnih i afričkih zemalja, nije utvrđena nikakva kolaboracija između Iraka i Al Kaide.

Komisija je, takođe, izvestila da su organizatori potrošili između 400.000 i 500.000 dolara na sprovođenje plana napada, ali izvori tog novca još nisu otkriveni, a nije podignuta ni jedna optužnica za kolaboraciju.



Ni osam godina nakon napada, nema opšte saglasnosti u svetu da su za taj stravičan čin odgovorni islamski ekstremisti iz redova Al Kaide.

Jedan od najbolje dokumentima potkrepljenih filmova tog tipa je "Loose Change", scenariste i reditelja Dilana Averija, koji je doživeo više verzija. Averi u filmu dovodi u sumnju zvanične teorije.



U opsežnim istraživanjima, koja su sprovedena, u proseku 46 procenata ispitanika za napad smatra odgovornu Al Kaidu, 15 procenata krivi američku vladu, sedam procenata Izrael i još toliko počiniocem smatra nekog drugog.

Napadi su imali ogromne posledice na svetsku politiku, osuđeni su širom sveta, a oko mesec dana kasnije SAD je povela koaliciju međunarodnih snaga na Avganistan, u potragu za snagama Al Kaide i dan-danas vodi rat protiv terorista na tom tlu.

Odmah posle napada vlasti Njujorka obećale su obnovu Svetskog trgovinskog centra, koji je pre 11. septembra imao ukupno sedam zgrada, od kojih su najviše bile "kule bliznakinje“ u koje su udarili avioni.

Mesto gde se danas odaje pošta stradalima poznato je kao "Ground zero“.

(MONDO/Tanjug/Na slikama: Napad drugog aviona na "kule bliznakinje", napad na Pentagon i ostaci aviona koji se srušio u Pensilvaniji)

Komentari 0

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

special image