Karl Marks, nemački filozof, ekonomista i revolucionar, rođen je 5. maja 1818. godine u Trieru, u Pruskoj. Marks je bio sin advokata i potiče iz jevrejske porodice koja je prešla na hrišćanstvo kako bi izbegla antisemitizam.

Mladost je proveo u Trieru, gde je pohađao gimnaziju, a zatim je studirao pravo, filozofiju i političku ekonomiju na univerzitetima u Bonu i Berlinu.

*Anketa - Da li ste nešto slagali u CV-ju?*

Anketa - Da li ste nešto slagali u CV-ju? MONDO

Marks je bio snažno inspirisan Hegelovom filozofijom, ali je kasnije razvio svoju teoriju, koja je postala poznata kao marksizam. Centralna ideja marksizma je analiza kapitalizma kao ekonomskog sistema zasnovanog na eksploataciji radnika od strane kapitalista. Marks je verovao da će kapitalizam biti zamenjen socijalizmom, a zatim i komunizmom, gde će svi ljudi imati jednaka prava i resurse.

Pročitajte još:

Jedna od ključnih ideja marksizma je koncept klasne borbe, prema kojem društvo prolazi kroz sukobe između ekonomski antagonističkih klasa, što na kraju vodi do stvaranja komunističkog društva bez klasa. Marks je bio uveren da će ovaj proces biti neizbežan, jer će radnici postati sve svesniji svoje ekonomske situacije i sve spremniji da se bore za svoja prava.

Marks je proveo veći deo svog života u egzilu zbog svojih političkih stavova. Živeo je u raznim evropskim gradovima, uključujući Brisel, London i Kel, gde je radio na svojim delima i bio aktivan u revolucionarnim pokretima. Upravo je u Londonu napisao svoje najpoznatije delo, "Kapital".

Rad na delu

Karl Marks je radio na "Kapitalu" skoro celog svog života. Prvi tom je objavljen 1867. godine, dok su drugi i treći tom objavljeni posmrtno, prema njegovim beleškama i rukopisima.  "Kapital" je Marksovo najpoznatije delo u kojem analizira kapitalistički sistem. Marks istražuje proces proizvodnje kapitala i otkriva ekonomske zakonitosti koje vladaju kapitalističkim društvom.

Jedna od ključnih teorija koju Marks iznosi u "Kapitalu" je teorija vrednosti rada. Prema ovoj teoriji, vrednost robe određena je količinom rada koja je uložena u njenu proizvodnju, a ne njenom upotrebom ili potrebom koje zadovoljava. Marks detaljno opisuje načine na koje kapitalisti eksploatišu radnike radi ostvarivanja profita. On ističe da je osnovna karakteristika kapitalizma eksploatacija radne snage, koja dovodi do stvaranja viška vrednosti.

"Kapital" je imao ogroman uticaj na socijalističke pokrete širom sveta. Delo je inspirisalo mnoge ljude da se bore za pravednije društvo i bolje uslove rada. Iako je "Kapital" doživeo veliki uspeh, bio je i predmet brojnih polemika i kritika. Neki su kritikovali njegovu metodologiju i teorije, dok su drugi osporavali njegove političke ideje. Nakon smrti Karla Marksa, mnogi su nastavili da razvijaju i interpretiraju njegovo delo. Različite škole marksizma, kao što su lenjinizam, staljinizam i maoizam, interpretirale su "Kapital" na svoj način.

Zanimljivosti iz života Karla Marksa

Ko je bio Karl Marks
MONDO/Zora Ćirković 

Iako je Marks bio poznat kao ozbiljan i posvećen intelektualac, postoji nekoliko zanimljivosti iz njegovog života. Na primer, Marks je bio veliki ljubitelj mačaka i uvek je imao mačku u svom domu. Takođe, Marks je bio poznat po svom smislu za humor i često je znao da šali na svoj račun.

Marks je preminuo 14. marta 1883. godine u Londonu, ali je njegovo delo ostavilo dubok i trajan uticaj na političku misao i praksu širom sveta. Danas se marksizam i dalje proučava i raspravlja kao važan deo političke teorije i društvenih nauka.

Marks je bio i kontroverzna figura. Njegove ideje su bile predmet žestoke kritike, posebno tokom Hladnog rata, kada su mnoge zemlje istočnog bloka usvojile marksističku ideologiju. Međutim, nakon pada Berlinskog zida 1989. godine, marksizam je izgubio političku snagu, ali je ostao važan u akademskim krugovima.

Uprkos kritikama, Marks je i danas cenjen zbog svoje analize kapitalizma i društvenih sistema. Njegova dela su studirana širom sveta, a njegove ideje i dalje inspirišu mnoge ljude u njihovoj borbi za pravednije društvo.

BONUS VIDEO:"TITO NARUČIO BOMBARDOVANJE BEOGRADA 1944. TEPIH BOMBAMA?" Eksperti šokirali tvrdnjama: Postojao je SKRIVENI MOTIV Vrhovnog štaba!

"TITO NARUČIO BOMBARDOVANJE BEOGRADA 1944. TEPIH BOMBAMA?" Eksperti šokirali tvrdnjama: Postojao je SKRIVENI MOTIV Vrhovnog štaba Kurir televizija

 (Mondo/M.Š.)