Iranske službe i ranije su delovale po Nemačkoj, na primer špijunirajući aktiviste iz dijaspore. Stručnjaci se sada plaše i udara na sinagoge ili jevrejske škole, ali konkretnih pretnji još nema, piše Deutsche Welle.
Službe drže situaciju pod nadzorom, rekao je nekoliko dana nakon izbijanja rata Alexander Dobrindt, nemački ministar unutrašnjih poslova. Ovaj političar Bavarske Hrišćansko-socijalne unije (CSU) spomenuo je "apstraktnu pretnju".
Drugim rečima, nema konkretnih planova, ili barem službe za njih ne znaju, za bilo kakvu vrstu iranske odmazde protiv Nemačke ili teroristički napad.
Služba za zaštitu ustavnog poretka upozorila je, ubrzo nakon što su prve američke i izraelske bombe pale na Iran, da bi jevrejske škole i sinagoge u Nemačkoj mogle biti meta "raznih mera odmazde".
Pored toga, moguća meta su i diplomatska predstavništva u Nemačkoj ili vojne baze. Mogućim ciljem smatraju se i iranski opozicionari koji žive u Nemačkoj. Oni su, kako kaže Služba, decenijama na meti praćenja, pretnji ili čak otmica od strane iranskih tajnih službi.
Iranske službe aktivne u Nemačkoj
U sećanje dolazi tragična sudbina nemačko-iranskog državljanina Džamšida Šarmahda. On je dugo živeo u Americi i bio aktivan u monarhističkoj organizaciji Tondar, koja je navodno izvodila napade u Iranu.
Šarmahda su iranske službe uhapsile tokom putovanja u Dubaiju 2020. godine, nakon čega mu je izrečena smrtna kazna. Navodno je umro u zatvoru pre pogubljenja.
Sada bi, smatraju stručnjaci, dugi prsti odmazde mogli biti opasni i za ljude koji nemaju takve veze s Iranom.
"Posebno nakon ubistva iranskog vrhovnog vođe Alija Hamneija može se računati da će Iran iskoristiti svoje mreže ovde kako bi izvršio terorističke udare na jevrejske i izraelske institucije", kaže Felix Klein, poverenik nemačke vlade za borbu protiv antisemitizma.
Sličnu mogućnost vidi i Omid Nouripur, poznati političar Zelenih koji je rođen u Teheranu. Kaže da su iranske službe u stanju da izvedu napade u Nemačkoj ili drugde u Evropi. "Iranci su u prošlosti uvek otvoreno pretili time", rekao je Nouripur.
Nemačke službe su iranske kolege stavile pod povećalo još početkom godine, nakon što su u Iranu krvavo ugušeni masovni protesti. Jer i u Nemačkoj su se mnogi ljudi iranskog porekla solidarizovali s protestima u staroj domovini.
Kibernetičko špijuniranje u dijaspori
Služba za zaštitu ustavnog poretka u odgovorima na pitanja DW-a kaže da iranske službe protiv disidentskih organizacija ili pojedinaca u dijaspori provode "špijuniranje, diskreditaciju, pretnje", pa i "nasilje".
U februaru je u jednom izveštaju tvrdilo da je uočena grupa koja je "inficirala" elektronske komunikacije Iranaca u egzilu. Na meti špijunaže bili su aktivisti, novinari i pravnici.
"Napadaju se privatne e-mail adrese i profili na društvenim mrežama ljudi iz dijaspore", pojašnjava Služba za zaštitu ustavnog poretka. Iranske službe tako mogu izraditi "profile kretanja", skicirati svakodnevni život meta i otkriti njihove privatne i poslovne kontakte.
Iako konkretnih pretnji trenutno nema, svi se slažu: verovatnoća neke iranske akcije u Nemačkoj samo je porasla.
BONUS VIDEO:
