Rat u Iranu ima neočekivanog dobitnika: Mala država profitira u haosu oko Ormuskog moreuza

Dok se većina sveta suočava s posledicama skuplje energije i nesigurnih transportnih ruta zbog rata u Iranu, pojedine zemlje neočekivano se nalaze u povoljnom položaju. Među njima se posebno izdvaja Gvajana, mala južnoamerička država.

Otkako je Iran praktično blokirao prolaz, saobraćaj je drastično smanjen, ponuda nafte opala, a pritisak na rast cena se pojačao.

Pojedine zemlje, naročito veliki uvoznici energije, suočile su se sa poremećajima u snabdevanju i dodatnim pritiskom na javne finansije, dok su tržišta reagovala povećanom nestabilnošću i nesigurnošću.

…ali ne i Gvajanu

Jedna od zemalja koja profitira u ovom haosu jeste Gvajana, država na severu Južne Amerike, između Venecuele, Brazila i Surinama. Glavni i najveći grad je Džordžtaun, a zemlja ima oko 950.986 stanovnika prema proceni za 2025. godinu. Reč je o trećoj najmanjoj zemlji u Južnoj Americi.

Gvajana je jedina zemlja u regionu u kojoj je službeni jezik engleski, što je nasleđe britanske kolonijalne uprave. Nezavisnost od Ujedinjenog Kraljevstva stekla je kao dominion 1966. godine, a republika je postala 1970, ostajući članica Komonvelta.

U zemlji koja se tradicionalno oslanjala na poljoprivredu, rudarstvo i izvoz sirovina poput šećera, pirinča i zlata, poslednjih godina dolazi do snažnog zaokreta nakon otkrića velikih nalazišta nafte u priobalnim vodama. Ta otkrića pokrenula su ubrzani razvoj energetskog sektora i značajno promenila ekonomsku strukturu zemlje.

Otkriće nafte i pretnja Venecuele

Otkriće velikih nalazišta nafte 2015. godine transformisalo je gvajansku ekonomiju, a zemlja je ubrzo postala najveći svetski proizvođač nafte po glavi stanovnika. Ovo otkriće dodatno je zaoštrilo odnose sa Venecuelom, koja je pojačala teritorijalne zahteve prema susedu u kontekstu novih energetskih resursa.

Venecuela, naime, polaže pravo na region Esekibo, teritoriju koja čini čak dve trećine ukupne površine Gvajane. Ovaj spor, koji datira još iz kolonijalnog doba, eskalirao je upravo zbog činjenice da se većina novootkrivenih naftnih polja nalazi u akvatoriji ove sporne oblasti.

Situacija je postala kritična nakon što je vlada u Karakasu sprovela referendum o pripajanju Esekiba, što je u Džordžtaunu i međunarodnoj zajednici protumačeno kao direktna priprema za aneksiju. Uprkos eskalaciji, spor se zasad zadržao na političkom i pravnom nivou.

Veće rezerve nafte od Norveške

Procenjuje se da dokazane rezerve Gvajane iznose oko 11 milijardi barela, čime nadmašuje pojedine etablirane proizvođače poput Norveške i svrstava se među dvadeset najvećih u svetu, navodi analitički centar Council on Foreign Relations (CFR).

Većina tih rezervi nalazi se u bloku Stabroek, velikom offshore području udaljenom oko 200 kilometara od obale. Gvajana formalno zadržava vlasništvo nad naftnim resursima, ali njihovom eksploatacijom upravlja konzorcijum međunarodnih kompanija predvođen ExxonMobilom, uz učešće drugih velikih energetskih kompanija poput Chevrona i CNOOC-a, najvećeg kineskog državnog proizvođača nafte i gasa na moru.

Gvajana raspolaže sa procenjenih 16 biliona kubnih stopa dokazanih rezervi prirodnog gasa. Iako trenutno nema razvijenu gasnu infrastrukturu, očekuje se da će projekat pretvaranja gasa u energiju do kraja 2026. godine isporučivati oko 50 miliona kubnih stopa gasa dnevno.

Naftni bum

Otkako je 2019. počela proizvodnja na nedavno otkrivenim offshore naftnim poljima, gvajanska ekonomija porasla je pet puta, što je najbrži rast na svetu, navodi The Ekonomist.

Prihodi su dostigli oko 623 miliona dolara nedeljno, u odnosu na oko 370 miliona pre rata. Operateri bloka Stabroek žele da povećaju proizvodnju za 2,5 odsto, na 940.000 barela dnevno. Ako to ostvare i ako cene ostanu oko 100 dolara po barelu tokom 2026, gvajanska naftna polja mogla bi ove godine doneti oko 33 milijarde dolara prihoda, što je tri četvrtine više nego što se očekivalo pre rata.

Vlada trenutno dobija oko 14,5 odsto vrednosti svakog barela, dok ostatak pripada konzorcijumu. Međutim, rast cena uzrokovan sukobom ubrzaće povrat ulaganja kompanija, koji se sada očekuje već do kraja 2026, godinu ranije nego što se predviđalo. Nakon toga će se udeo prihoda koji pripada državi postepeno povećavati.

U 2024. godini izvoz nafte iz Gvajane uglavnom je išao u Evropu (66 odsto) i Sjedinjene Američke Države (29 odsto). Evropska potražnja za gvajanskom sirovom naftom porasla je nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, jer su rafinerije tražile alternative sankcionisanim ruskim isporukama.

Dok naftni profiti rastu, skuplja energija pogađa druge sektore. Vlada je reagovala ukidanjem akciza na gorivo i pritiskom na državnu kompaniju GajOil da ograniči rast cena, ali su privatni distributeri ipak podigli cene.

Gvajana i "prokletstvo resursa"

CFR upozorava da, ako se njenim naftnim resursima ne bude upravljalo održivo, Gvajana rizikuje da postane žrtva takozvanog "prokletstva resursa", čiji je upozoravajući primer upravo susedna Venecuela.

Iako neki analitičari ističu Norvešku kao primer zemlje koja je uspešno izbegla takve zamke, Gvajana još nema institucionalni kapacitet da sledi sličan model. U tu svrhu osnovan je suvereni fond bogatstva koji bi trebalo da pomogne u upravljanju prihodima od nafte i finansiranju razvoja, ali je prerano proceniti dugoročne efekte.

Ekolozi upozoravaju na nedostatak regulatornog nadzora i sve veći uticaj velikih naftnih kompanija, izražavajući zabrinutost zbog mogućih posledica po životnu sredinu i lokalne zajednice.

Ljudi i dalje žive u siromaštvu

Pored ekoloških problema, sve je više kritika da koristi od naftnog buma ne dopiru do šireg stanovništva. Prema podacima Međuameričke razvojne banke, oko 58 odsto od približno 800.000 stanovnika živi u siromaštvu (sa manje od 6,85 dolara dnevno), dok 32 odsto živi u krajnjem siromaštvu (sa manje od 3,65 dolara dnevno).

The Ekonomist upozorava da su troškovi hrane i stanovanja porasli za 75 odsto od 2021, kao i da veliki priliv novca od nafte podstiče rasipanje, pa čak i klijentelizam.

Kako navodi Gardijan, deo građana upozorava da koristi od naftnog bogatstva ne dopiru do većine stanovništva. Raješ Sing, 46-godišnji moler i radnik na održavanju, kaže da je vlada izgradila puteve i poboljšala infrastrukturu, ali da treba učiniti mnogo više.

"Ljudi bi trebalo da žive udobno sada kada imamo veliki novac od nafte, ali to se očigledno još ne dešava. Veliki igrači previše brinu o sebi", rekao je.

Najnovije vesti o ratu na Bliskom istoku čitajte na našem blogu.

Vaše mišljenje nam je važno - ostavite nam komentar, nije potrebna registracija!

BONUS VIDEO:

(Index/MONDO)

DOK SE VEĆINA svijeta suočava s posljedicama skuplje energije i nesigurnih transportnih ruta zbog rata u Iranu, pojedine zemlje neočekivano se nalaze u povoljnom položaju. Među njima se posebno izdvaja Gvajana, mala južnoamerička država.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Problem Hormuza pogađa cijeli svijet

U središtu poremećaja na tržištu nafte nalazi se Hormuški tjesnac, smješten između Omana i Irana, koji povezuje Perzijski zaljev na sjeveru s Omanskim zaljevom na jugu i Arapskim morem. Svjetsko gospodarstvo uvelike ovisi o protoku nafte kroz taj tjesnac, kojim prolazi oko 20 posto ukupne svjetske potrošnje nafte.

Otkako je Iran prolaz praktički blokirao, promet je drastično smanjen, ponuda nafte se smanjila, a pritisak na rast cijena pojačao.

Pojedine zemlje, osobito veliki uvoznici energije, suočile su se s poremećajima u opskrbi i dodatnim pritiskom na javne financije, dok su tržišta reagirala povećanom nestabilnošću i nesigurnošću.

... ali ne i Gvajanu

Jedna od zemalja koja profitira u ovom kaosu jest Gvajana, država smještena na sjeveru Južne Amerike, između Venezuele, Brazila i Surinama. Glavni i najveći grad je Georgetown, a zemlja ima 950.986 stanovnika prema procjeni za 2025. godinu. Radi se o trećoj najmanjoj zemlji u Južnoj Americi.

Gvajana je jedina zemlja u regiji u kojoj je službeni jezik engleski, što je nasljeđe britanske kolonijalne uprave. Neovisnost od Ujedinjenog Kraljevstva stekla je kao dominion 1966., a republika je postala 1970., ostajući članicom Commonwealtha.