U leto 2009. godine Brajan Ekton prijavio se za posao u Fejsbuku, ali nije primljen. Umesto ljutite reakcije, na tadašnjem Tviteru napisao je da ga je kompanija odbila, ali da se raduje "sledećoj životnoj avanturi".
Ispostavilo se da je ta avantura bila vredna milijarde dolara.
Ekton je udružio snage sa Janom Kumom, kolegom kojeg je upoznao tokom rada u kompaniji Yahoo. Iste godine pokrenuli su WhatsApp, jednostavnu aplikaciju za razmenu poruka koja će za kratko vreme promeniti način na koji ljudi komuniciraju.
Od teškog detinjstva do milijardi
Ni Kumov put do uspeha nije bio lak. Odrastao je u selu nedaleko od Kijeva, a 1992. godine preselio se u Kaliforniju sa majkom i bakom. Njegova porodica živela je skromno i koristila pomoć u hrani.
Upravo u nekadašnjoj zgradi socijalne službe, gde je njegova porodica ranije preuzimala bonove za hranu, godinama kasnije potpisan je dogovor koji će njega i Ektona pretvoriti u milijardere.
Kumovo iskustvo odrastanja u sredini u kojoj su prisluškivanje i nadzor bili uobičajeni uticalo je i na razvoj WhatsAppa. Osnivači su želeli jednostavan način komunikacije bez reklama i nepotrebnog prikupljanja podataka.
WhatsApp osvojio 450 miliona korisnika
Aplikacija je za samo pet godina stigla do približno 450 miliona korisnika, dok joj se svakodnevno pridruživalo još oko milion ljudi. Takav rast nije mogao da prođe nezapaženo.
Fejsbuk je u februaru 2014. objavio da kupuje WhatsApp za ukupno 19 milijardi dolara. Dogovor je obuhvatio četiri milijarde dolara u gotovini, 12 milijardi u akcijama i još tri milijarde u ograničenim akcijama namenjenim osnivačima i zaposlenima.
Mark Zakerberg je tada priznao da u istoriji nije viđen poduhvat sličan rastu koji je WhatsApp ostvario.
Kompanija koja ga nije zaposlila kupila njegovu aplikaciju
Ironija je bila očigledna: kompanija koja 2009. godine nije želela da zaposli Ektona, pet godina kasnije izdvojila je 19 milijardi dolara za firmu koju je u međuvremenu osnovao.
Fejsbuk je obećao da će WhatsApp nastaviti da posluje samostalno i bez reklama, dok su investitori raspravljali o tome da li je cena od približno 42 dolara po korisniku previsoka.
Za Ektona je, međutim, odbijanje sa razgovora za posao postalo početak jednog od najvećih tehnoloških uspeha tog vremena i dokaz da neuspeh ponekad predstavlja samo uvod u mnogo veću priliku.
BONUS VIDEO:
