Slušaj vest

Na norveškom arhipelagu Svalbard, organizacija Crop Trust čuva dragoceno seme iz celog sveta. Semenke se skladište na minus 18 stepeni Celzijusa u ogromnoj podzemnoj komori. Za prehranu čovečanstva u vremenima sve izraženijih klimatskih promena, ovo je projekat od vitalnog značaja, piše kfw.de.

Sama građevina podseća na prizore iz naučnofantastičnih filmova, kao mesto gde bi progonjeni pobunjenici tražili utočište od mračnih sila. Poput oštrog klina, portal mračnog trezora usečen je u ledenu planinsku padinu. Debeli betonski zidovi i čelična vrata čuvaju obećanje o plodnoj budućnosti pred surovom okolinom. Ovde, na Svalbardu (kako se na norveškom jeziku naziva nordijski arhipelag Špicbergen), čovečanstvo čuva slabo poznato blago. Ono leži duboko pod zemljom i moglo bi da ima ogroman značaj za opstanak svih nas.

Globalna raznolikost u mraku permafrosta

Kada je u februaru 2020. godine međunarodna delegacija otputovala u Globalni trezor semena (Global Seed Vault), sama scenografija ostavila je snažan utisak i privukla ogromnu medijsku pažnju. Stručnjaci iz celog sveta stigli su na Svalbard kako bi obeležili skladištenje dodatnih 60.000 uzoraka semena. Od 2008. godine, na Svalbardu se pohranjuju semena iz banaka gena širom sveta, kako bi se sačuvale kopije njihove poljoprivredne raznovrsnosti.

Sa priključivanjem Gane (u oktobru 2023. godine), više od 100 banaka gena iz 74 države deponovalo je duplikate svojih kolekcija semena u ovaj trezor. Ovakva raznolikost je neophodna kako bi se poljoprivredni i prehrambeni sistemi prilagodili klimi koja se ubrzano menja i drugim ekološkim izazovima.

Sada se semena više od 1,2 miliona sorti poljoprivrednih kultura čuvaju na minus 18 stepeni u podzemnoj komori na kraju tunela dugog 130 metara. Trezor semena, s jedne strane, osigurava raznolikost naših kultivisanih biljaka, dok sa druge strane nosi visoku simboličku vrednost u veoma složenim globalnim naporima.

"To je samo vrh ledenog brega", ističe dr Štefan Šmic (Stefan Schmitz), izvršni direktor Globalnog povereničkog fonda za raznolikost useva (Global Crop Diversity Trust), poznatijeg pod skraćenicom Crop Trust, čije je sedište u Bonu.

Pogledajte fotografije Svalbarda

Svalbard, najsevernija naseobina na planeti Foto: Youtube/Travelog

Nemačka podrška fondu Crop Trust

Metafora ledenog brega ne uklapa se samo u klimatski ambijent. Iako je trezor u Norveškoj izuzetno značajan, rad fonda Crop Trust proteže se na mnoga područja širom sveta i odvija se daleko od očiju šire javnosti. "Radi se o izgradnji globalnog sistema kako bi se očuvala sposobnost klijanja raznovrsnog semena i kako bi se ono sačuvalo za buduću sadnju i uzgoj", objašnjava Štefan Šmic.

Njegova organizacija nastala je 2004. godine iz spoznaje da za finansiranje očuvanja raznovrsnosti useva nisu dovoljna pojedinačna nacionalna rešenja niti bilateralni sporazumi. "Imamo posla sa globalnim javnim dobrom u najužem smislu", tvrdi ovaj diplomirani geograf, "i zato radimo na svetskoj razmeni i obezbeđivanju genetskog materijala."

Mreža za sigurnu ishranu

Dok se u svetu često govori o krizi međunarodne saradnje, Crop Trust i njegovi partneri u zemljama na svim kontinentima pletu sve gušću mrežu kako bi osigurali buduću ishranu čovečanstva. U Nemačkoj su Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) i Nemačka razvojna banka (KfW) do sada obezbedili preko 100 miliona evra za ovaj fond (više od polovine u vidu bespovratnih sredstava iz federalnog budžeta, kao i 50 miliona evra u obliku KfW zajma).

Kada razgovarate sa Mihaelom Vehingerom (Michael Wehinger) iz KfW-a, razgovor brzo prelazi sa finansija na emocije. Šef odeljenja nadležan za Crop Trust takođe je prisustvovao deponovanju novih uzoraka na Svalbardu. "To je veoma impresivno iskustvo i automatski vas tera na razmišljanje o tome šta će klimatske promene značiti za sve nas."

Ispred polica nemačkih supermarketa situacija možda izgleda drugačije, gde su kupci preplavljeni svežim proizvodima sa njiva i plantaža iz celog sveta. "Ali, ako pogledamo pažljivije, videćemo da je preostalo samo nekoliko vrsta, bez obzira na to o kojoj biljci je reč", upozorava Vehinger. "To mora da nas zabrine."

Na mnogim mestima širom planete klimatske promene, kao i štetočine i biljne bolesti otporne na pesticide, već su toliko uznapredovale da monokulture sa uvek istim semenima više ne daju rezultate. Zbog toga se stručnjaci okreću biodiverzitetu i novim sortama prilagođenim lokalnim uslovima. Da bi se to postiglo, rad čuvara semena je od neprocenjive vrednosti, jer za stvaranje otpornih biljaka nije dovoljno ukrstiti samo dve sorte – istraživači moraju imati na raspolaganju čitav arsenal gena.

Banka semena kao "sigurnosna kopija"

Svojim radom, Crop Trust podržava institute koji se na regionalnom ili državnom nivou bave očuvanjem biodiverziteta poljoprivrednih kultura. Organizacija pomaže u:

  • Razmeni informacija i širenju znanja.
  • Održavanju banaka gena na globalnom Jugu.
  • Finansiranju u kriznim vremenima (fond je krajem prošle godine raspolagao sa oko 300 miliona dolara kapitala).

"Ovaj posao ne smemo da prekidamo", navodi Šmic. To pravilo važi kako za hlađenje sistema u nacionalnim bankama semena u jugoistočnoj Aziji, tako i za betonski tunel na Svalbardu, koji je tokom proteklih godina postao ultimativna "sigurnosna kopija" za sve globalne partnere.

Lokalitet koji održavaju norveške vlasti nudi bezbednost kakvu nema nijedno drugo utočište na Zemlji: seizmički je stabilan, hladi ga sama priroda, teško je dostupan i tehnički je besprekorno obezbeđen.

Ipak, i sama zgrada morala je biti prilagođena posledicama klimatskih promena. Usled neuobičajeno toplih leta, permafrost nakon izgradnje više nije bio potpuno zaleđen kao što se očekivalo, pa je voda prodrla u ulazni tunel. "Samo seme nikada nije bilo u opasnosti, ali je problem morao biti rešen", objašnjava Šmic. Tunel je sada vodootporan, a sistem za hlađenje je premešten u posebnu zgradu – rešenje koje bi trebalo da bude dovoljno barem za nekoliko narednih decenija.

Koliko je ovaj trezor važan, pokazuje primer iz Sirije. Zbog građanskog rata, Međunarodni centar za poljoprivredna istraživanja u sušnim područjima (ICARDA) izgubio je pristup svojoj banci semena u Alepu. Zahvaljujući deponovanom semenu sa Svalbarda, sorte su od 2015. do 2019. godine uspešno vraćene i iznova posađene u Maroku i Libanu.

Seme za otpornost

Zahvaljujući novom nemačkom finansiranju preko KfW-a, Crop Trust sada može da proširi svoj delokrug rada. Dok je tim do sada uglavnom pružao dugoročnu podršku međunarodnim poljoprivrednim institutima, sada će se fokusirati i na saradnju sa pojedinačnim nacionalnim bankama semena u zemljama u razvoju.

Projekat pod nazivom "Seeds for Resilience" (Seme za otpornost) ima za cilj zatvaranje postojećih praznina. Ne radi se samo o obezbeđivanju jedinstvenih međunarodnih standarda kvaliteta pri razmnožavanju i skladištenju semena. "Želimo da pomognemo nacionalnim bankama semena da postanu otporne na krize i dugoročno osiguramo njihov rad", navodi Vehinger.

Da bi svet ostao dobro uhranjen i pored klimatskih promena, međunarodna saradnja ostaje presudna: u razmeni informacija, u očuvanju lokalne infrastrukture banaka semena – i u čuvanju stotina hiljada sorti zaključanih u dubokom ledu Arktičkog okeana.

BONUS VIDEO:

31:07
MONDO intervju: Marko Stefanović Izvor: MONDO