Krajnje desna Alternativa za Nemačku (AfD) osvojila je prvo mesto na pokrajinskim izborima u Saksoniji-Anhaltu, ali još nije jasno da li će moći samostalno da formira vlast, pokazale su izlazne ankete objavljene nakon zatvaranja biračkih mesta.
AfD je osvojio 44,5 odsto glasova, dok su konzervativci nemačkog kancelara Fridriha Merca dobili 18,5 odsto, pokazala je izlazna anketa televizije ARD.
Socijaldemokratska partija levog centra i ekološki orijentisani Zeleni prešli su minimalni izborni prag potreban za ulazak u pokrajinski parlament.
Kopredsednica AfD-a Alis Vajdel pozdravila je "istorijski" rezultat, ocenivši da je stranka dobila jasan mandat da formira vlast. Ipak, neposredno nakon objavljivanja rezultata nije bilo jasno da li će AfD uspeti da obrazuje vladu.
Ukoliko AfD ne bude mogao samostalno da vlada, mogao bi da usledi dugotrajan proces formiranja koalicije među tradicionalnim strankama, koje su odlučne da krajnje desnu partiju zadrže izvan vlasti, preneo je Rojters.
Nemačka unutrašnja obaveštajna služba istražuje AfD zbog sumnje na desničarski ekstremizam.
Levo-populistički Savez Sare Vagenkneht (BSW), koji se pominje kao mogući koalicioni partner AfD-a, takođe bi mogao da pređe izborni prag.
Iako su partije tvrde desnice ojačale i u drugim evropskim zemljama, nacistička prošlost Nemačke jedan je od razloga zbog kojih tradicionalne stranke odbijaju saradnju sa AfD-om. Ova partija zagovara strožu politiku prema migrantima i toplije odnose sa Rusijom.
AfD u Saksoniji-Anhaltu predvodi 35-godišnji Ulrih Zigmund. Stranka optužbe za ekstremizam odbacuje kao zastrašivanje javnosti i uvredu za milione svojih pristalica.
Rezultat izbora predstavlja novi udarac autoritetu kancelara Merca, čija je popularnost oslabila dok njegova koaliciona vlada pokušava da podstakne privredni rast u najvećoj evropskoj ekonomiji.
U sve podeljenijem političkom okruženju, AfD je trenutno najpopularnija stranka u Nemačkoj na nacionalnom nivou. Druge partije, međutim, isključile su mogućnost formiranja koalicije sa AfD-om, u skladu sa politikom poznatom kao "zaštitni zid".
BONUS VIDEO:
