Slušaj vest

Sovjetske tajne službe pripremale su 1953. godine plan za ubistvo Josipa Broza Tita, a među razmatranim metodama bili su otrovni poklon, smrtonosne bakterije i prikriveno vatreno oružje. O tome svedoči strogo poverljiv dokument Ministarstva državne bezbednosti Sovjetskog Saveza, koji je pronašao ruski istoričar Dmitrij Volkogonov u Predsedničkom arhivu Ruske Federacije, a čiji je sadržaj kasnije objavio i američki Vilsonov centar.

Dokument je prvi put objavljen 11. juna 1993. godine u ruskom listu "Izvestija", dok je njegov engleski prevod, pod nazivom "Staljinov plan za ubistvo Tita", objavljen u martu 1998. godine, u desetom broju publikacije "Cold War International History Project Bulletin".

Prema dokumentu, sovjetske službe razmatrale su nekoliko mogućnosti za likvidaciju jugoslovenskog lidera nakon sukoba Beograda i Moskve 1948. godine, kada je Jugoslavija isključena iz Informbiroa.

Sovjetski agent imao tajni zadatak

Za izvršenje atentata bio je predviđen sovjetski obaveštajac Josif Grigulevič, poznat pod kodnim imenom „Maks“, koji je delovao pod identitetom diplomate Kostarike.

Grigulevič je uspeo da stekne poverenje diplomatskih krugova i dobije položaj specijalnog predstavnika Kostarike u Italiji i Jugoslaviji.

Tokom druge polovine 1952. godine dva puta je boravio u Jugoslaviji, gde je uspostavio kontakte sa ljudima bliskim Titu, a obećana mu je i mogućnost ličnog susreta sa jugoslovenskim predsednikom.

Početkom februara 1953. godine sovjetske službe pozvale su ga na tajni sastanak u Beču, gde su razmatrani mogući načini za izvršenje atentata.

Otrovni poklon i smrtonosne bakterije

Jedan od najneobičnijih planova podrazumevao je da se Titu uruči kutija sa nakitom u kojoj bi bio skriven mehanizam za oslobađanje otrovne supstance.

Prema zamisli sovjetskih službi, otrov bi se aktivirao prilikom otvaranja kutije i brzo delovao na jugoslovenskog predsednika.

Druga mogućnost bila je da Grigulevič organizuje privatni susret sa Titom i pomoću nečujnog uređaja skrivenog u odeći oslobodi bakterije plućne kuge.

U poverljivom dokumentu navodi se da bi takav napad trebalo da usmrti Tita, ali i ostale osobe koje bi se nalazile u prostoriji.

Kako bi zaštitili svog agenta, sovjetski operativci planirali su da mu prethodno daju serum protiv kuge, ne otkrivajući mu prirodu supstance koju bi koristio.

Planirano i ubistvo u Londonu

Sovjetske službe razmatrale su i atentat tokom Titove planirane posete Velikoj Britaniji u martu 1953. godine.

Grigulevič je trebalo da iskoristi dobre odnose sa jugoslovenskim ambasadorom Vladimirom Velebitom kako bi dobio poziv na prijem u jugoslovenskoj ambasadi u Londonu.

Plan je predviđao upotrebu prikrivenog vatrenog oružja, uz istovremeno oslobađanje suzavca kako bi nastala panika i omogućilo se bekstvo atentatora.

Sličan napad razmatran je i tokom jednog od diplomatskih prijema u Beogradu, na kojima bi Grigulevič mogao da prisustvuje kao akreditovani diplomata.

Da li je Staljin odobrio ubistvo Tita?

Poverljivi dokument bio je namenjen lično Staljinu i izrađen je u samo jednom primerku.

U njemu se od sovjetskog lidera tražilo odobrenje za organizovanje atentata na Tita.

Međutim, na dokumentu nije pronađena Staljinova pisana saglasnost, zbog čega nije moguće sa sigurnošću tvrditi da je formalno odobrio operaciju.

Istoričar Dmitrij Volkogonov smatrao je da je Staljin najverovatnije podržao plan, budući da su određene pripreme već bile započete.

Grigulevič je, između ostalog, trebalo da napiše oproštajno pismo supruzi, koje bi poslužilo za prikrivanje umešanosti sovjetskih vlasti ukoliko bi atentat propao.

Ipak, plan nikada nije sproveden.

Staljin je preminuo 5. marta 1953. godine, nakon čega je operacija obustavljena, a Tito je nastavio da predvodi Jugoslaviju sve do svoje smrti 4. maja 1980. godine.

O planovima za njegovo ubistvo izveštavao je i Rojters 31. maja 2000. godine, pozivajući se na dokumentaciju koju je objavio Vilsonov centar.

Slučajem se bavila i Kongresna biblioteka Sjedinjenih Američkih Država, koja je u januaru 2016. godine objavila analizu sovjetskih političkih atentata i pomenula planove za ubistvo jugoslovenskog lidera.

Iako atentat nije izveden, sačuvana dokumentacija pokazuje da su sovjetske službe ozbiljno razmatrale različite načine za uklanjanje Tita, što predstavlja jedno od najupečatljivijih svedočanstava o sukobu Jugoslavije i Sovjetskog Saveza tokom Hladnog rata.

BONUS VIDEO: 

37:48
CENTRALNI DNEVNIK 21.11.2026. Izvor: kurir televizija

 (MONDO)