Stanovnici primorskih nizina u svetu uskoro bi mogli da se suoče sa pretnjom potopa, a velike žege i vatre pustošile su već dobar deo Australije i još nekih kontinenata, upozoravaju klimatolozi.
U Australiji je još krajem prošle godine harala žega, koja se početkom 2013. povukla, ali, kako meteorolozi upozoravaju, to je samo predah.
Na jugoistoku i u Tasmaniji izgorelo je više od 400 hiljada hektara bilja.
To je retkost, čak i za zemlju koju smatraju "rernom Južne hemisfere". Došlo je čak do toga da je prvi put u istoriji Meteorološki biro Australije uveo na svojim temperaturskim kartama novu boju – lila.
Ona se koristi za žegu iznad plus 50 Celzijusovih stepeni!
Klimatolozi kažu da su ekstremalne pojave u Australiji i cijelom svetu sve češće, te da je to svedočanstvo globalnih klimatskih promena.
Naučnici tvrde da je antropogenski činilac odigrao u svemu određenu ulogu. Činjenica je da bitan doprinos klimatskom poremećaju daje čovjek, povećavajući efekat" staklene bašte".
Nije jasno koliko su svemu pomogli okeanski ciklusi. Možda su ljudski faktor i okeani u promeru 50 naprema 50 odsto?
Australijski ekolozi uporno pozivaju vladu da promeni odnos prema problemu globalnog otopljavanja i prizna ljudski uticaj na čovekovu sredinu.
Vreme polako besni od Australije do Bliskog istoka. Tursku, Jordan, Palestinu, Izrael i Egipat je početkom godine zadesila neviđena količina snega, kiše kao i uragani. Morali su da privremeno zatvore Suecki kanal i Bosfor.
Na ruskom Dalekom istoku temperatura je padala na 40 stepeni ispod nule. To je skoro za 10 stepeni niže od obične dnevne norme.
Nacionalna uprava okeanskih i atmosferskih istraživanja (NOAA) u SAD saopštila je da je 2012. godina postala za Zemlju najtoplija i najsušnija tokom celog perioda meteorološkoih posmatranja.
(Srna, ilustracija: Guliver/Getty Images/Thinkstock)