Spasilačka operacija na mestu nesreće aviona "erbas" A-310 na aerodromu "Ravenskoe" u Irkutsku završena je i, prema podacima Ministarstva za vanredne situacije, dosadašnji broj poginulih je 122, dok je 70 osoba povredjeno, a 12 se vodi kao nestalo. Avion, koji je leteo na liniji Moskva-Irkutsk, izleteo je sa piste u nedelju ujutro, udario u betonski zid aerodroma, nakon čega se zapalio.

U avionu su se u trenutku nesreće nalazile ukupno 204 osobe - 193 putnika, osam članova posade i još tri osobe koje nisu bile ubeležene na listi putnika.

U bolnicama u Irkutsku i dalje se nalazi 58 povredjenih, a 12 je posle ukazane prve pomoći napustilo klinike i otišlo kući.

Dežurni lekar u dečjoj bolnici u Irkutsku je rekao da je stanje šestoro dece stabilno i da im životi nisu u opasnosti. Prema raspoloživim informacijama, u avionu se nalazilo ukupno 14 dece mladje od 12 godina.

Vladina komisija za utvrdjivanje uzroka i otklanjanje posledica nesreće aviona kompanije "Sibir" održala je u Irkutsku prvo zasedanje, nakon čega je njen predsednik, ministar saobraćaja Igor Levitin saopštio da je završena pretraga mesta tragedije, a da će identifikacija žrtava početi u ponedeljak.

On nije rekao ništa o uzroku nesreće, napominjući da je avion sleteo sa piste koja je bila vlažna od kiše i da će precizniji podaci moći da se saopšte tek posle analize pronadjenih "crnih kutija".

Ruski ministar je rekao da je obezbedjena neophodna pomoć porodicama poginulih i da će komisija raditi na irkutskom aerodromu 24 sata.

Otkazale kočnice?

Ruski mediji preneli su izjave nekih od očevidaca da je avion, nakon što se spustio na pistu, nastavio da se kreće nesmanjenom brzinom ka betonskom zidu koji ogradjuje aerodrom. Avion je probio zid i udario u garažni kompleks u naselju u neposrednoj blizini aerodroma.

Agencija RIA Novosti javila je, pozivajući se na izjavu neimenovanog člana iz komisije, da je mogući uzrok nesreće otkazivanje hidraulike u kočionom sistemu, zbog čega avion nije mogao da se zaustavi.

U nesreći su stradali uglavnom ruski državljani. Prema podacima kompanije kojoj je pripadao avion, u avionu je bilo 12 stranih državljana - po troje iz Nemačke i Kine i po dvoje iz Poljske, Azerbejdžana i Belorusije.

Avionska nesreća na aerodromu u Irkutsku druga je u Rusiji nesreća aviona tipa "erbas A-310" od kada su 1991. počeli da se uvode u redovan putnički aviosaobraćaj.

U Kemerovskoj oblasti se 1994. godine srušila takva letelica na liniji iz Moskve za Hongkong, kada je poginulo 75 osoba. U Irkutskoj oblasti kod Bajkalskog jezera ovo je peta avionska nesreća za poslednjih 12 godina, u kojima je poginulo blizu 340 osoba.

Ruski piloti u izjavi medijima ocenjuju da aerodrom Ravenskoe spada u "teže" aerodrome, izmedju ostalog zbog meteoroloških uslova, kraće piste i blizine naseljenih četvrti.

Zbog avionske nesreće, predsednik Rusije Vladimir Putin proglasio je ukazom 10. jul danom žalosti.

Brojni državnici i zvaničnici iz sveta uputili su rodbini i prijateljima žrtava, kao i ruskom predsedniku telegrame saučešća, medju njima i predsednik Kine Hu Djintao, francuski predsednik Žak Širak i poglavar Rimokatoličke crkve papa Benedikt XVI. Telegrame sa izrazima saučešća uputili su porodicama nastradalih i ruskom predsedniku i predsednik i premijer i Srbije Boris Tadić i Vojislav Koštunica.

Hronologija avionskih nesreća u svetu

Britanska novinska agencija Rojters je dala hronoloških izveštaj najvećih avionski nesreća od 2003. godine u svetu.

U nesreći na jugu Irana, 19. februara 2003, kada se srušio jedan avion iranske armije poginulo je svih 276 putnika i članova posade.

U martu iste godine, u nesreći u Alžiru poginula su 103 putnika i članova posade kada se prilikom uzletanja srušio avion alžirskog nacionalnog avioprevoznika.

Samo jedan dvogodišnji dečak je preživeo, a 104 osobe su poginule kada se 8. jula 2003. srušio sudanski avion prilikom uzletanja na aerodromu u Port Sudanu, lučkom gradu na Crvenom moru.

Svih 148 putnika i članova posade je poginulo kada se 3. januara 2004. egipatski avion Boing 737 srušio u Crveno more nedaleko od letovališta Šarm el Šeika.

U avgustu 2004, 89 ljudi je poginulo kada su čečenski bombaši samoubice skoro istovremeno aktivirali eksplozive u dva ruska aviona na domaćim letovima u Rusiji.

Svih 105 putnika i članova posade je poginulo kada se u februaru 2005, avion avganistanske privatne kompanije "Kam Air" srušio nedaleko od Kabula. Reč je o avionu tipa Boing 737.

U avgustu 2005, jedan avion francuske kompanije "Air France" se zapalio prilikom sletanja na medjunarodni aerodrom u Torontu, ali su na sreću preživeli svih 309 putnika i članova posade.

U avionskoj nesreći koja se desila 14. avgusta 2005, na 30 kilometara severno od Atine poginula je 121 osoba. Reč je o avionu tipa Boing 737 kiparske privatne kompanije Helios.

Svih 160 putnika i članova posade je poginulo kada se u avgustu 2005, blizu granice Venecuele i Kolumbije, u planinama Sijera de Perija srušio avion Zapadno karipske kompanije.

U septembru 2005. godine u avionskoj nesreći na Sumatri poginula su 102 putnika i člana posade kompanije "Mandala Airlines" i 47 ljudi koji su bili na aerodromu u gradu Medanu, gde se desila nesreća. Preživelo je 15 putnika koji su bili u zadnjem delu aviona.

U oktobru iste godine, svih 111 putnika i članova posade je poginulo kada se odmah posle poletanja u Lagosu srušio avion nigerijske kompanije "Bellview", koji je leteo za grad Lisu.

Decembra 2005, kada se srušio avion nigerijske kompanije "Sosoliso Airlines" poginulo je 106 ljudi. Četiri osobe su preživele nesreću, čiji uzrok još nije utvrdjen.

U maju 2006, svih 113 putnika i članova posade je poginulo kada se srušio avion jermenske kompanije "Armavia", koji je iz Jerevana leteo za rusko letovalište Soči, na Crnom moru. Reč je o avionu tipa "Erbas" A 320 koji se srušio u Crno more.

(Tanjug)