Pronadjene su crne kutije na osnovu kojih bi mogli da se utvrde uzroci pada ruskog aviona u Ukrajini, izjavio je ruski ministar za saobraćaj Igor Levitin.

"Nekoliko minuta pošto je pronadjena prva crna kutije sa parametrima leta, pronadjena je i druga koja je snimila razgovor u pilotskoj kabini", izjavio je Levitin.

U padu aviona Tu-154 aviokompoanije "Pulkovo", u utorak 22. avgusta, koji je leteo na liniji Anapa-Sankt Peterburg, poginulo je svih 160 putnika i 10 članova posade. Medju putnicima je bilo 49 dece.

Za utvrdjivanje uzroka nesreća Rusija i Ukrajina oformile su zajedničku komisiju, a iz Moskve je na mesto nesreće, gde rade spasilačke i istražne ekipe, otišao i ministar Levitin.

Stručnjaci iz aerodroma u Donjecku, koji se spremio da primi avion, preneli su izjave očevidaca, koji su rekli da je letelica padala bez dima. Stanovnici obližnjeg sela naveli su da se avion pri padu vrteo oko svoje ose, na osnovu čega su stručnjaci zaključili da avionom nije moglo da se upravlja.


Dan žalosti u Ukrajini

U preduzeću "Aviokor", gde je izgradjen Tu-154, ocenili su da tehničko stanje aviona nije moglo da bude uzrok katastrofe.

"Šta se dogodilo nije jasno, ali sam u potpunosti ubedjen u bezbednost tehnike i verujem da nije bilo nikakvog tehničkog problema", rekao je direktor fabrike Sergej Liharjov.

Moskovski dnevnik "Komsomoljskaja pravda" preneo je reči jednog očevica da se "avion vrteo pri padu, a da se pred sam udar o zemlju zapalio".

"Uoči same katastrofe počela je jaka oluja. Nebo je bilo prekriveno olovnim oblacima. Odjednom se čuo zvuk aviona koji je nisko leteo. Uvideli smo ga tek kad je do zemlje ostalo oko 150 metara. Vrteo se oko ose, kao helikopter", rekao je drugi očevidac.

U Ukrajini je zbog nesreće u sredu proglašen dan žalosti, a u Rusiji će biti u četvrtak.

Hronologija avionskih nesreća u ex-SSSR

U poslednjoj deceniji, dogodilo se više većih avionskih nesreća avio-kompanija zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza.

Avion "Tupoljev 154" koji je 1994. leteo za Moskvu, srušio se kod sela Mamoni, u Rusiji, odmah posle poletanja i tada je poginulo 130 ljudi.

Dve godine kasnije, svih 143 putnika i članova posade poginulo je kada se isti tip aviona koji je ruske i ukrajinske rudare i njihove porodice prevozio na norveško arktičko ostrvo Špicbergen, udario u planinu.

Godinu dana kasnije na stambenu četvrt u Irkutsku srušio se teretni avion "Antonov 124" i tada su poginule 72 osobe.

U decembru 1997, tadžikistanski "Tu-154" pao je u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, pri čemu je svih 85 putnika poginulo, kao i cela posada.

Ruski teretni avion "Iljušin 76" se 1999. srušio se pošto nije dostigao dovoljnu visinu za poletanje, ali su članovi posade preživeli.

Ponovo se jedan "Tupoljev 154" srušio u šumu kod sela Burdakovka u noći 3. na 4. juli 2001, na letu iz Jekaterinburga, i tada je poginulo 136 putnika i članova posade.

Jula 2002. godine "Tu-154" baškirijske aviokompanije, na letu Ufa (Rusija) - Barselona (Španija) sudario se iznad Nemačke sa transportnim avionom i u toj nesreći poginula je 71 osoba, od kojih 52 dece.

U avgustu 2004. godine, dva ruska aviona na domaćim letovima dignuta su u vazduh, što je pripisano čečenskim napadačima samoubicama. Tom prilikom poginulo je 90 ljudi.

"Er bas 320" jermenske aviokompanije "Armavia" srušio se maja 2006. godine u Crno more kada je u veoma lošim vremenskim uslovima pokušao da sleti u ruski primorski centar Soči i u toj nesreći poginulo je svih 113 osoba u avionu.

Najmanje 124 ljudi stradalo je jula 2006. godine u Irkutsku kada je plamen zahvatio Erbasov "A-310" ruske aviokompanije koji je sleteo sa piste i udario u kompleks garaža.

(agencije/MONDO)