Svetske zalihe morske hrane biće iscrpljene do 2050. godine ako se nastavi prekomerni ribolovo i zagadjenje, upozorila je grupa medjunarodnih ekologa i ekonomista u izveštaju koji je objavio američki časopis "Sajens".

Nakon četvorogodišnjeg praćenja 7.800 morskih vrsta širom sveta, naučnici su zaključili da je ovakav trend neizbežan jer se svuda uočava gubitak na polju produktivnosti i stabilnosti čitavih ekosistema.
Do 2048. godine ulov svih morskih vrsta će se smanjiti u proseku za više od 90 odsto, u poredjenju sa 1950. godinom.

Sa progresivnim osiromašenjem biodiverziteta, okeani više neće biti u stanju da nahrane rastuće svetsko stanovništvo koje bi za pola veka trebalo da se poveća 50 odsto.

Nekontrolisan ribolov potkopava i stabilnost podvodnog sveta, drastično smanjujući sposobnost okeana da proizvode hranu, odupru se bolestima, filtriraju otpadne vode i oporave se od stresova poput klimetaskih promena.

Svaka vrsta je važna kada je reč o sposobnosti okeana za samoozdravljenje, ističu naučnici, dodajući da čak i bube i korov daju nemerljiv doprinos ekosistemima.

Premda se studija fokusira na okeane, naučnici su izrazili zabrinutost i za živi svet u jezerima i rekama.

Vodja naučnog tima Boris Vorm, profesor sa univerziteta Dalhauzi (Dalhousie) u Halifaksu, u Novoj Skotiji, kaže da je budućnost sumorna, ali da nije previše kasno da se trend preokrene.

"To je moguće učiniti, ali mora se učiniti što pre. Potreban nam je zaokret zaštiti kako svake pojedinačne vrste, tako i ekosistema. Za to je potrebna velika politička volja", rekao je Vorm.

Koliko je to težak zadatak vidi se iz podatka da ribolov, od koga danas u svetu živi 200 miliona ljudi, generiše prihod koji se kreće oko 80 milijardi dolara.

Za više od jedne milijarde ljudi, mahom siromašnih, riba je jedini izvor proteina.

Naučnici su ustanovili da je u 12 oblasti u proteklih 1.000 godina drastično smanjeno 38 odsto eksploatisanih morskih vrsti, uključujući i ptice, a da je sedam odsto izumrlo.

(Tanjug)