Američki vojnik Bredli Mening osuđen je na 35 godina zatvora pred vojnim sudom u Fort Midu, u američkoj državi Merilend, zbog prosleđivanja tajnih depeša i dokumenata američke diplomatije WikiLeaksu.
Predstavnici WikiLeaks, sajta čija je objava dokumenata protresla svet rekli su da izricanje ovakve kazne predstavlja "stratešku pobedu" . Svoje zadovoljstvo jedan predstavnik na Twitteru obrazlaže činjenicom da Mening za manje od devet godina stiče pravo na uslovno puštanje na slobodu. "Mening će imati pravo na uslovno puštanje za manje od devet godina, nadamo se za oko četiri godine", napisao je predstavnik ovog sajta.
Mening će biti nečasno otpušten iz vojske i biće novčano kažnjen, rekla je Deniz Lind.
Mening (25) se prošle sedmice izvinio što je naneo štetu SAD i zbog "neočekivanih rezultata" njegovih postupaka.
Kazna će mu biti umanjena za tri i po godine, koliko je proveo u pritvoru.
Tužilaštvo je tražilo 60 godina zatvora za Meninga koji je proglašen krivim po 20 tačaka, po pet tačaka optužnice za špijunažu, po pet tačaka za krađu, kao i za kompjutersku prevaru i druge vojne prekršaje.
Odbrane je sugerisala da zatvorska kazna Meningu ne bi trebalo da bude duža od 25 godina, navodeći da oznaka poverljivo s nekih od dokumenta ističe za 25 godina.
Mening je radeći kao obaveštajni analitičar u Iraku WikiLeaksu prosledio dokumenta s podacima o borbama u Iraku i Avganistanu kao i diplomatske depeše Stejt departmenta.
Tužioci su tokom procesa opisali Meninga kao slavoljubivog izdajnika, dok je advokat odbrane je rekao da je regrutovan kada je imao 21 godinu i malo životnog iskustva, kao i da je njegovi mladalački idealizam doprineo da poveruje da može promeniti način na koji svet gleda na ratove u Iraku i Avganistanu.
Izaslanik ruskog Ministarstva spoljnih poslova za oblast ljudskih prava Konstantin Dolgov rekao je da presuda vojniku Bredliju Meningu pokazuje američke dvostruke standarde kada se radi o vladavini zakona i ljudskim pravima.
"Kada se radi o interesima SAD, američki pravosudni sistem kao u slučaju Meninga donosi često nepravedne i preoštre odluke kako bi zaplašio sve druge, ne uzimajući u obzir ljudska prava", rekao je Dolgov.
Prema njegovima rečima, takav primer dvostrukih standarda još jednom pokazuje da su deklarisani stavovi SAD u ovim važnim sferama, kao što su ljudska prava, u stvari lažni i neosnovani.