• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Uloga ćurke u borbi protiv terorizma

Izvor Tanjug

Po ugledu na kljun ćurke istraživači napravili detektor koji će detektovati opasne materije.

Inspirisani kožnim izraslinama na kljunu ćurke koji imaju osobinu da menjaju boju, američki istraživači napravili su detektor koji, uz pomoć običnog mobilnog telefona, može da signalizira prisustvo opasnih hemijskih supstanci u vazduhu.

"U našoj laboratoriji, proučavamo nastajanje i promenu svetlosti, a zatim koristimo dobijene podatke u proizvodnji novih uređeja", objasnio je za AFP Seung-Vuk Li, profesor bioinženjeringa na Kalifornijskom univerzitetu, u Berkliju.

Seung-Vuk je tokom svog rada bio zaintrigiran pojedinim fizičkim osobinama ćurke, koja je tradicionalno jelo na slavljeničkim trpezama u Sjedinjenim Američkim Državama.

Naime, koža ćurke ima sposobnost da menja bolju od crvene u plavu i od plave u belu zahvaljujući naslagama kolagena (fibroznog proteina, veoma rasprostranjenog u životinjskom svetu) prošaranih mnoštvom krvnih sudova. Zbog te karakteristike, ćurku u Koreji i Japanu nazivaju "pticom sa sedam lica".

Istraživači su otkrili da se prostor između vlakana kolagena menja prilikom širenja i skupljanja krvnih sudova u zavisnosti od raspoloženja ćurke, kada je na primer uzbuđena ili ljuta.

Veličina razmaka između vlakana utiče pak na način na koji koža reflektuje svetlo, menjajući boju na koži vrata ili glave ptice.

Seung-Vuk i njegov tim izumeli su tehniku koja reprodukuje ovaj prirodni fenomen pomoću specifičnih bakterijskih virusa, bezopasnih za ljude - bakteriofaga M13, čija je vlaknasta struktura veoma slična vlaknima kolagena.

Ove "nanometrijske naslage" virusa imaju, takođe, sposobnost dilatacije i kontrakcije, usled kojih dolazi do promene boje, i različito reaguju na hemijsku supstancu kojoj su izloženi.

U prisustvu heksana, veoma toksičnog rastvarača, metanola i drugih ugljovodonika, ovi biosenzori se brzo šire, ali ne na istovetan način, stvarajući tako paletu boja, od kojih je svaka specifična za određenu supstancu, nešto poput vizuelnog "hemijskog otiska".

Biosenzori reaguju i na isparenja TNT-a, moćnog eksploziva, čak i u veoma malim koncetrancijama.

Američki naučnici, čija je studija objavljena u časopisu "Nature Communications", razvili su aplikaciju iColour Analyser, pomoću koje se lako može ustanoviti prisustvo toksičnih supstanci ili eksploziva na osnovu fotografije uzete mobilnim telefonom.

"Naš sistem je praktiča i jeftin za proizvodnju", naveo je Seung-Vuk Li.

"Dokazali smo da je moguće adaptirati ovu tehnologiju za smartfone kako bi se pomoću njih analizirao otisak hemijske mete. U budućnosti bismo mogli iskoristiti ovu metodu za otkrivanje raka i drugih bolesti analizom daha", dodao je on.

Razlog zbog kojeg se nanometrijske naslage virusa M13 šire u prisustvu hemijskih supstanci ostaje tajna i za same naučnike.

Kao jedno od mogućih objašnjenja oni navode eventualnu reakciju male količine vode u bakteriofagu na hemijska isparenja.

Naime, ovi biološki detektori su, takođe, kadri da vizuelno izmere stepen vlažnosti u vazduhu: "zacrvene" u prisustvu vlage, a "poplave" kada je vazduh suv.

Tagovi

Komentari 0

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

special image