
Sjedinjene Američke Države će ostati u Iraku "još godinama", izjavio je kandidat za načelnika združenog generalštaba oružanih snaga SAD, admiral Majkl Malin.
"Mislim da ćemo tamo ostati još godinama, ne mesecima", rekao je admiral Malin pred senatskim komitetom za oružane snage, napominjući da rat u Iraku "košta mnogo više nego što se očekivalo".
Stoga, rekao je Malin, biće potrebno bar tri do četiri godine kako bi se prepolovio broj od 160.000 vojnika, trenutno stacioniranih u Iraku, ocenivši da bi ishitreno povlačenje američkih snaga uvuklo tu državu u haos.
Svedočenje admirala Malina pred senatskim komitetom deo je parlamentarne procedure koja će, na koncu, dovesti do izjašnjavanja Kongresa o predlogu predsednika Džordž Buša da šezdesetogodišnji mornarički oficir na čelu združenog generalštaba oružanih snaga zameni generala Pitera Pejsa, koji će, kako stvari stoje, biti naredna žrtva neuspeha politike SAD u Iraku.
Posmatrači u Vašingtonu, kao i američki mediji, smatraju da će admiral Malin bez problema dobiti podršku parlamenta.
Govoreći o tekućoj ofanzivi protiv pobunjenika u Iraku, admiral Malin je ocenio da je oko 30.000 novih vojnika, koji su poslednjih meseci pristigli u tu državu, donelo poboljšanja u sferi bezbednosti, ali da taj napredak ne prate odgovarajući politički potezi vlade u Bagdadu i iračkih političckih lidera.
"Imajući u vidu nedostatak političkog pomirenja na nivou vlade, ja bih bio zabrinut da li ćemo pobediti ili ne", rekao je Malin, naglašavajući da se irački problemi ne mogu rešiti samo slanjem dodatnih trupa.
Govoreći o ulozi Irana u tekućim krizama, Malin je upozorio da vlasti u Teheranu podržavaju talibane u Avganistanu i "pokušavaju da isteraju SAD iz Iraka".
O ceni ratova u Iraku i Avganistanu, pred komitetom za budžet Predstavničkog doma Kongresa govorio je zamenik sekretara za odbranu Gordon Ingland, koji je izjavio da će "račun za sledeću godinu premašiti očekivanih 141,7 milijardi dolara", što predstavlja dodatak na već izdvojenih 600 milijardi dolara budžeta za ratovanje.
(Tanjug)
"Mislim da ćemo tamo ostati još godinama, ne mesecima", rekao je admiral Malin pred senatskim komitetom za oružane snage, napominjući da rat u Iraku "košta mnogo više nego što se očekivalo".
Stoga, rekao je Malin, biće potrebno bar tri do četiri godine kako bi se prepolovio broj od 160.000 vojnika, trenutno stacioniranih u Iraku, ocenivši da bi ishitreno povlačenje američkih snaga uvuklo tu državu u haos.
Svedočenje admirala Malina pred senatskim komitetom deo je parlamentarne procedure koja će, na koncu, dovesti do izjašnjavanja Kongresa o predlogu predsednika Džordž Buša da šezdesetogodišnji mornarički oficir na čelu združenog generalštaba oružanih snaga zameni generala Pitera Pejsa, koji će, kako stvari stoje, biti naredna žrtva neuspeha politike SAD u Iraku.
Posmatrači u Vašingtonu, kao i američki mediji, smatraju da će admiral Malin bez problema dobiti podršku parlamenta.
Govoreći o tekućoj ofanzivi protiv pobunjenika u Iraku, admiral Malin je ocenio da je oko 30.000 novih vojnika, koji su poslednjih meseci pristigli u tu državu, donelo poboljšanja u sferi bezbednosti, ali da taj napredak ne prate odgovarajući politički potezi vlade u Bagdadu i iračkih političckih lidera.
"Imajući u vidu nedostatak političkog pomirenja na nivou vlade, ja bih bio zabrinut da li ćemo pobediti ili ne", rekao je Malin, naglašavajući da se irački problemi ne mogu rešiti samo slanjem dodatnih trupa.
Govoreći o ulozi Irana u tekućim krizama, Malin je upozorio da vlasti u Teheranu podržavaju talibane u Avganistanu i "pokušavaju da isteraju SAD iz Iraka".
O ceni ratova u Iraku i Avganistanu, pred komitetom za budžet Predstavničkog doma Kongresa govorio je zamenik sekretara za odbranu Gordon Ingland, koji je izjavio da će "račun za sledeću godinu premašiti očekivanih 141,7 milijardi dolara", što predstavlja dodatak na već izdvojenih 600 milijardi dolara budžeta za ratovanje.
(Tanjug)
Pridruži se MONDO zajednici.