Norveški parlament započeo je raspravu o predlogu zakona kojim se od 2015. godine zabranjuje prosačenje.

Od 1. jula, gradovi i opštine u Norveškoj mogu samostalno odlučivati o tome, ne čekajući stav države.

Jedan broj političara ponosan je na ovaj projekat. Najviše prosjaka je među osobama koje su došle iz inostranstva - navode zagovornici ove uredbe.

Norveška je član šengenskog prostora, a nedostatak graničnih kontrola političari vide kao poziv na prosjačenje. Ako prosjačenje bude nezakonito, onda će manje ljudi dolaziti u zemlju.

Otvorene granice su jedna vrsta poziva kriminalcima i trgovcima ljudima. Nacionalna zabrana bi pomogla, jer bi đelovala preventivno - smatraju zagovornici zabrane prosjačenja.

Mada ne pominju javno nacionalnu pripadnost, ti političari, nezvanično, navode da u prosjačenju prednjače Romi i Sinti.

Policija u Oslu tvrdi da je "sitni kriminal" iz ovog okruženja vidno porastao.

U praksi, zabrana će uglavnom biti sprovođena novčanim kaznama. Teoretski, moguće su i kazne zatvora.

Norveški političari koji su skeptični prema ovoj namjeri navode da je apsurdno one koji traže financijsku pomoć kažnjavati - novčanim kaznama.

Humanitarne organizacije smatraju da bi zabrana prosačenja i kažnjavanje bili nezakoniti.

Norveška je najbogatija zemlja na svetu i mora da pomogne tim ljudima, a ne da ih proteruje - navode humanitarci.

Oni upozoravaju da će se veliki vroj prosjaka, ukoliko budu sprečeni da mole za novac, vratiti kriminalu, a Norveška od toga može imati samo štete.