Medjunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) i šef te agencije Mohamed el Baradej primili su u Oslu Nobelovu nagradu za mir, od predsednika Nobelovog komiteta Olea Mjesa u prisustvu norveške kraljevske porodice.
U Stokholmu je, istovremeno, održana ceremonija dodele Nobelovih nagrada za književnost, medicinu, hemiju, fiziku i ekonomiju.

"U vreme kada iznova raste pretnja nuklearnim oružjem, norveški Nobelov komitet želi da istakne potrebu da se sa tom pretnjom suočimo kroz najširu moguću medjunarodnu saradnju", izjavio je Mjes.
Nagradu je u ime IAEA primio Japanac Jukija Amano.

Ceremoniji dodele prisustvovale su i mnoge poznate ličnosti, kao što su glumice Selma Hajek i Džulijen Mur, te rok pevač Bob Geldof, koji je nominovan za Nobelovu nagradu za mir za 2006. godinu.

Mjers je u govoru, kritički intoniranim prema SAD, pozdravio posao koji su IAEA i njen šef obavili u Iraku, preneo je AFP. U periodu koji je prethodio invaziji Iraka 2003. inspektori IAEA su, uprkos velikim pritiscima, objektivno, detaljno i korektno obavili svoj zadatak, kazao je Mjers, dodajući da “kao što je svet mogao da vidi posle rata u Iraku, oružje koje tada nije nadjeno jednostavno nije ni postojalo”.

Podsetivši da se Nobelova nagrada za mir dodeljuje u godini kada se obeležava 60. godina od kada su SAD bacile atomske bombe na japanske gradove Hirošimu i Nagasaki, kada je ubijeno preko 200.000 ljudi, Mjes je izjavio ''da većina sanja o budućnosti bez nuklearnog naoružanja koje predstavlja pretnju za opstanak čovečanstva''.

U ime borbe protiv trke u naoružanju, Mjes je pozvao nuklearne sile - SAD, Rusiju, Veliku Britaniju, Francusku, Kinu, Izrael, Indiju i Pakistan - da odustanu od razvoja novog nuklearnog oružja.

Mohamed el Baradej upozorio je da ne treba preduzimati vojnu akciju protiv Irana s ciljem da se zaustave navodni pokušaji Teherana da razvije nuklerno oružje.

Baradej je naglasio da se "ne sme koristiti nasilje kako bi se neka zemlja sprecila da razvije nuklearno oružje" i dodao da bi napad na takvu zemju samo odložio razvoj nuklearnog programa, a da bi te napore kasnije nastavili drugi u želji za osvetom.

Uručene Nobelove nagrade u Stokholmu

Dobitnik Nobelove nagrade za književnost britanski pisac Harold Pinter nije došao u Stokholm na ceremoniju po savetu lekara i poslao je svog izdavača.

Ostali dobitnici su bili prisutni na ceremoniji u Stokholmu. Nagrade je uručio švedski kralj Karl Gustaf XVI.

Najinteresantniji ovogodišnji dobitnici su dobitnici nagrade za medicinu.
Tu nagradu dobili su naučnik Beri Maršal i Australijanac Robin Voren za otkrivanje bakterije helicobacter pylori koja izaziva čir u želucu.
Maršal je Vorenu dao bakteriju kako bi utvrdio teoriju da ona izaziva čir, koji može da se leči antibioticima.

Nagradu za ekonomiju su dobili izraelski profesor Robert Auman i američki akademik Tomas Šeling.

Nagradu za hemiju su dobili naučnici iz Francuske i SAD, Iv Šoven, Robert Grabs i Ričard Šrok, dok je nagrada za fiziku uručena naučnicima Roju Globeru, Džonu Holu i Teodoru Hajnšu.

Nagrada se sastoji od diplome, zlatne medalje i čeka na 10 miliona švedskih kruna (oko 1,06 miliona evra).

Protest zbog političkih stavova laureata

Gotovo hiljadu akademika i intelektualaca iz Evrope i Amerike uputilo je švedskoj Kraljevskoj akademiji nauka tražeći da Nobelova nagrada za ekonomiju bude uskraćena ovogodišnjim lauretaima zbog njihovih političkih stavova.

Profesori Robert Auman sa Hebrejskog univerziteta u Jerusalimu i Tomas Šeling sa Merilend univerziteta u SAD kandidovani su za Nobelovu nagradu u oblasti ekonomije na osnovu rada kojim su, kako je obrazloženo, "čovečanstvu proširilil vidike o konfliktima i saradnji kroz iscrpnu analizu svoje teorije igre", prenosi londonski "Gardijan".

Potpisnici peticije ocenjuju dodelu nagrade Aumanu i Šelingu kao "monstruozan čin", zbog toga što su, kako piše, "Gardijan", oba profesora “nedavno ocenila izraelsko povlačenje iz Gaze kao veliku grešku kojom je suprotnoj strani poslat signal da se uz dovoljan pritisak svatša može postići".

Aumana brojni akademici optužuju da odobrava izraelsku okupaciju palestinskih teritorija, dok za neke Šelingove teorije tvrde da su bile primenjivane i tokom rata u Vijetnamu, kada su inspirisale mnoge masakre nedužnih civila.

Švedska akademija nauka odgovorila je aktivistima kampanje saopštenjem u kome se, kako prenosi "Gardijan", navodi da se Nobelova nagrada dodeljuje na osnovu rezultata u odredjenoj naučnoj oblasti, a ne na osnovu političkih stavova laureata.

(agencije)