Proteklih nedelja, novoizabrani američki predsednik Donald Tramp ponovo je pokazao interesovanje za preuzimanje kontrole nad Grenlandom, autonomnom teritorijom Danske na Arktiku i najvećim ostrvom na svetu.
Prvi put je izjavio da bi kupio Grenland još 2019. godine, tokom svog prvog predsedničkog mandata, ali je ove nedelje otišao korak dalje, odbijajući da isključi mogućnost upotrebe ekonomske ili vojne sile za preuzimanje kontrole nad teritorijom. Danski i evropski zvaničnici negativno su reagovali, ističući da Grenland nije na prodaju i da se mora sačuvati teritorijalni integritet ostrva.
Postavlja se pitanje kako bi se ova neobična situacija mogla razviti, s obzirom na to da su dve NATO saveznice u sukobu oko ogromne teritorije koja je 80 odsto pokrivena ledom, ali ima poprilična neiskorišćena rudna bogatstva? Takođe, sve zavisi od toga kako bi težnje za nezavisnošću među stanovništvom Grenlanda, koji ima 56 hiljada ljudi i koji je pod danskom kontrolom već 300 godina, mogle da utiču na konačan ishod. BBC donosi analizu četiri moguće opcije za budućnost Grenlanda.
Gubitak interesovanja
Jedna od njih je da Tramp izgubi interes i da se na kraju ništa ne promeni. Postoje nagađanja da je Trampov potez samo blef, potez da navede Dansku da pojača bezbednost na Grenlandu suočena sa pretnjama ruskog i kineskog uticaja u regionu. Prošlog meseca, Danska je najavila novi vojni paket od 1,5 milijardi dolara za Arktik. Paket je pripremljen pre Trampovih izjava, ali je danski ministar odbrane opisao odobrenje paketa kao "ironiju sudbine".
"Ključ u Trampovim rečima je da Danska mora da ispuni svoje obaveze na Arktiku ili da dozvoli SAD da to učine", kaže Elizabet Svbejn, glavna politička dopisnica lista Politiken. Mark Džejkobsen, vanredni profesor na Kraljevskoj danskoj odbrambenoj akademiji, veruje da je ovo slučaj u kojem se Tramp "pozicionira pre preuzimanja dužnosti", dok Grenland koristi priliku kako bi stekao veću međunarodnu važnost, što je važan korak ka nezavisnosti.
Čak i ako Tramp sada izgubi interesovanje za Grenland, što profesor Džejkobsen vidi kao najverovatniji scenario, on je sigurno stavio ovo pitanje u centar pažnje. Međutim, nezavisnost Grenlanda je godinama na dnevnom redu, a neki smatraju da bi rasprava mogla da krene u suprotnom smeru. "Primetila sam poslednjih dana da je premijer Grenlanda smireniji u komentarima - dakle, da, želimo nezavisnost, ali dugoročno", kaže Svejn.
Bliže veze sa SAD
Druga opcija je da Grenland glasa za nezavisnost i traži bliže veze sa SAD.Na Grenlandu postoji opšti konsenzus da će nezavisnost doći s vremenom i da će je Danska prihvatiti i ratifikovati ako Grenland glasa za nezavisnost.
Međutim, malo je verovatno da bi Grenland glasao za nezavisnost ako njegovi stanovnici ne dobiju garancije da će zadržati subvencije koje trenutno dobijaju od Danske za stvari kao što su zdravstvena zaštita i sistem socijalne zaštite. "Premijer Grenlanda sada može biti ljut, ali ako ipak raspiše referendum, biće mu potreban ubedljiv narativ o tome kako da spase grenlandsku ekonomiju i sistem blagostanja", rekao je Ulrik Gad sa Danskog instituta za međunarodne studije.
Jedan od mogućih sledećih koraka jeste poseban status sličan onome koji SAD trenutno imaju sa pacifičkim državama kao što su Maršalska ostrva, Mikronezija i Palau. Danska je ranije bila protiv takvog statusa Grenlanda i Farskih ostrva, ali prema rečima dr. Gadu, premijerka Mete Frederiksen nije kategorički protiv toga.
"SAD nikada neće otići"
"Dansko razumevanje istorijskog iskustva Grenlanda sada je mnogo bolje nego što je bilo pre 20 godina", kaže on, uz napomenu da Danska priznaje svoju kolonijalnu odgovornost. Nedavne rasprave "mogle bi da ubede Frederiksen da kaže da je bolje zadržati Dansku na Arktiku, zadržati neku vrstu veze sa Grenlandom, čak i ako je labavija", dodaje on.
Ali čak i ako Grenland uspe da se otarasi Danske, poslednjih godina je postalo jasno da se ne može otarasiti SAD. Amerikanci nikada nisu otišli nakon što su preuzeli kontrolu nad ostrvom tokom Drugog svetskog rata i vide ga kao vitalnog za svoju bezbednost.
Sporazum iz 1951. potvrdio je osnovni suverenitet Danske nad ostrvom, ali je u suštini dao SAD sve što su želeli. Dr. Gad je rekao da su grenlandski zvaničnici bili u kontaktu sa poslednje dve američke vlade o ulozi Vašingtona na ostrvu. "Sada znaju da SAD nikada neće otići", rekao je on.
Jači ekonomski pritisak
Treća opcija je da Tramp pojača ekonomski pritisak. Postoje spekulacije da Trampova ekonomska retorika potencijalno predstavlja najveću pretnju Danskoj - s obzirom da SAD drastično povećavaju carine na danske ili čak evropske proizvode, primoravajući Dansku da učini neke ustupke u vezi sa Grenlandom.
Profesor Jakobsen kaže da se danske vlasti spremaju za ovo i to ne samo zbog Grenlanda. Tramp je zapretio univerzalnim carinama od 10 odsto na sav uvoz, što bi, između ostalog, moglo značajno da poremeti evropski rast, a neke danske i druge evropske kompanije sada razmatraju otvaranje proizvodnje u SAD.
Jedna od glavnih danskih industrija koja bi mogla biti pogođena ovim merama je farmaceutska industrija. SAD dobijaju proizvode iz Danske, kao što su slušni aparati i većina insulina, kao i Ozempic, koji proizvodi danska kompanija Novo Nordisk. Analitičari kažu da poskupljenje koje bi proizašlo iz ovih mera ne bi naišlo na odobravanje američke javnosti.
Moguća Trampova invazija
Četvrta opcija je da Tramp izvrši invaziju. "Opcija nuklearnog napada" izgleda malo verovatna, ali s obzirom na to da Tramp nije isključio vojnu akciju, mora se razmotriti. U stvari, za SAD ne bi bilo teško da preuzmu kontrolu, s obzirom da već imaju baze i mnogo vojnika na Grenlandu. "SAD već imaju de fakto kontrolu", kaže profesor Džejkobsen.
Međutim, svaka upotreba vojne sile od strane Vašingtona izazvala bi međunarodni incident. "Ako napadnu Grenland, napadaju NATO. Tu se sve zaustavlja. Član 5 bi morao da se aktivira, a ako neka NATO država napadne NATO, tada NATO više ne postoji", kaže Svejn.
Dr. Gad kaže da Tramp zvuči kao kineski predsednik Si Đinping kada govori o Tajvanu ili ruski Vladimir Putin o Ukrajini. "Kaže da je legitimno da uzme to parče zemlje. Ako ga stvarno ozbiljno shvatimo, ovo je loš znak za čitav zapadni savez", rekao je Gad za BBC.
BONUS VIDEO: