Među državama članicama postoji osećaj hitnosti da se povećaju izdvajanja za odbranu zbog promene sigurnosnog okruženja, rekao je predsednik Evrogrupe Pashal Donoho.
"Postoji jasno priznanje da se bezbednosno okruženje promenilo i da potrošnja na odbranu treba da se poveća. Vlada raspoloženje velike hitnosti zbog mnogih događaja poslednjih dana", rekao je on posle sastanka evrogrupe, tela koje okuplja ministre finansija zemalja evrozone.
Na potrebu što hitnijeg povećanja odbrambenih sposobnosti Evropske unije ukazao je i komesar za budžet Pjotr Serafin.
"Odluke o jačanju naših odbrambenih sposobnosti ne mogu da čekaju do sledećeg višegodišnjeg budžeta EU. Oni moraju biti usvojeni sada", rekao je Serafin u debati za budžet Evropskog parlamenta. Naredni višegodišnji budžet biće za period od 2028. do 2034. godine. Iako postoji saglasnost o potrebi izdvajanja sredstava za odbranu, još uvek se ne zna kako to finansirati.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen najavila je u petak u svom govoru na sigurnosnoj konferenciji u Minhenu da će troškovi koje zemlje članice izdvajaju za odbranu biti izuzeti od pravila o ograničavanju budžetskih deficita. Fon der Lajen je najavila tu meru kako bi oslobodila fiskalni prostor u budžetima država članica za povećanu potrošnju na odbranu.
Reč je o odredbi o odstupanju od pakta o stabilnosti i rastu, koja propisuje da budžetski deficit ne sme biti veći od 3% BDP-a, a javni dug 60% BDP-a. Komisija je takođe koristila ovu odredbu tokom pandemije COVID-19 kako bi omogućila državama članicama da finansiraju mere za pomoć preduzećima i građanima kroz veći budžetski deficit.
BONUS VIDEO:
Na potrebu što hitnijeg povećanja