Dva glavna segmenta ovog moćnog svemirskog teleskopa spojena su u velikoj čistoj sobi u Godard centru za svemirske letove. To znači da je teleskop na dobrom putu da bude lansiran već na jesen 2026. godine.
Roman je infracrveni teleskop koji će postati jedan od ključnih u NASA-inoj floti. Ima samo dva instrumenta - Wide-Field Instrument (WFI) i Coronagraph Instrument (CGI).
Njegov WFI omogućava vidno polje 100 puta veće od Habla, dok će koronograf omogućiti blokiranje svetlosti zvezda prilikom posmatranja egzoplaneta i diskova u kojima se oni formiraju.
Njegovi glavni naučni ciljevi su proučavanje tamne energije, sprovođenje popisa egzoplaneta, otkrivanje primordijalnih crnih rupa, kao i direktno snimanje obližnjih egzoplaneta i njihove spektroskopske analize.
"Završetak opservatorije Roman predstavlja prelomni trenutak za agenciju“, rekao je pomoćnik administratora NASA-e Amit Kšatrija.
"Transformativna nauka zavisi od disciplinovanog inženjeringa, a ovaj tim je isporučio - deo po deo, test po test - opservatoriju koja će proširiti naše razumevanje Univerzuma.
Kako Roman ulazi u završnu fazu testiranja nakon integracije, fokusirani smo na preciznu realizaciju i pripreme za uspešno lansiranje u ime globalne naučne zajednice.“
Kada će teleskop biti lansiran i zašto je to važno
Teleskop će proći kroz detaljna testiranja pre nego što bude prebačen u Kenedi svemirski centar na Floridi, gde će se pripremati za lansiranje. Trenutno planirani datum lansiranja je maj 2027. godine, kada bi raketa SpaceX Falcon Heavy trebalo da ga pošalje u orbitu oko tačke Sunce–Zemlja L2.
Međutim, postoji mogućnost da teleskop bude spreman već na jesen 2026. godine, što bi bio značajan uspeh. Složeni projekti poput svemirskih teleskopa često probijaju rokove i budžete.
Na primer, Habl je prvobitno trebalo da bude lansiran sredinom osamdesetih godina, ali je u svemir poslat tek 1990. godine (delom i zbog katastrofe šatla Čelendžer).
Slična je bila i sudbina teleskopa Džejms Veb, koji je lansiran više od decenije kasnije nego što je prvobitno planirano, ali se danas smatra jednim od najuspešnijih naučnih instrumenata ikada napravljenih.
Bez obzira na tačan datum lansiranja, Roman je spreman da donese nova otkrića.
"Sa završenom konstrukcijom Romana, nalazimo se na ivici neslućenih naučnih otkrića“, rekla je Džuli Mekenri, glavna naučna saradnica projekta Roman u NASA Godardu.
"Tokom prvih pet godina misije očekuje se otkrivanje više od 100.000 udaljenih svetova, stotina miliona zvezda i milijardi galaksija. Vrlo brzo nakon lansiranja saznaćemo ogromnu količinu novih informacija o Univerzumu.“
Nova svemirska opservatorija ne donosi otkrića samo naučnicima, već i svima koji razmišljaju o velikim pitanjima postojanja. Takva saznanja mogu promeniti naš pogled na sopstveni život i mesto u kosmosu.
Tamna energija i potraga za drugim svetovima
Primarna misija teleskopa traje pet godina. Za razliku od nekih drugih infracrvenih teleskopa, Roman ne koristi tečnosti za hlađenje, pa ne postoji rizik od „isteka rashladnog sredstva“.
Ograničavajući faktor je gorivo, koje se koristi za održavanje orbite i precizno usmeravanje teleskopa. Ipak, postoji mogućnost produžetka misije, kao što je to bio slučaj i sa drugim svemirskim projektima.
Tokom petogodišnje misije očekuje se otkriće desetina hiljada supernova, hiljada egzoplaneta putem mikroleće i stotina planetarnih sistema u fazi formiranja.
Jedan od najvažnijih ciljeva Romana odnosi se na tamnu energiju, misterioznu silu koja ubrzava širenje Univerzuma. Njeno razumevanje zahteva širok pogled na kosmos, što Roman omogućava zahvaljujući WFI kameri od 288 megapiksela.
U samo pet godina, Roman će snimiti onoliko neba koliko je Habl snimio za 30 godina, i proizvešće oko 20 petabajta podataka.
Drugi instrument, koronograf (CGI), biće ključan u potrazi za planetama sličnim Zemlji. On će biti prvi aktivni koronograf poslat u svemir, sposoban da precizno blokira svetlost zvezda kako bi se direktno posmatrali egzoplaneti.
"Pitanje ‘da li smo sami u Univerzumu’ je ogromno, a isto tako ogroman je i zadatak izgradnje alata koji mogu pomoći da se na njega odgovori", rekao je Feng Džao, menadžer koronografskog instrumenta.
Ogromna količina podataka koju će Roman generisati biće trajno dostupna naučnicima širom sveta i koristiće se decenijama.
"Misija će obezbediti slike koje će omogućiti revolucionarna otkrića i time odati počast nasleđu dr Nensi Roman“, rekla je zamenica menadžera projekta Džeki Taunsend.
Iako svet danas deluje nestabilno, naučni napredak ostaje izvor nade. Možda će upravo teleskop Nensi Grejs Roman, lansiran čak i pre roka, biti simbol novog talasa poštovanja prema astronomiji i nauci uopšte.
BONUS VIDEO:
(Science alert/Mondo)