Čelnici Evropske unije sastaju se u četvrtak u Briselu na jednom od najnapetijih samita poslednjih godina, kako bi doneli ključnu odluku o finansiranju Ukrajine za 2026. i 2027. godinu.
S obzirom na to da Sjedinjene Američke Države više ne učestvuju u finansiranju, EU mora da obezbedi najmanje 90 milijardi evra novih sredstava. Kako bi klasično zaduživanje tog obima bilo izuzetno teško, na stolu je alternativni plan.
Plan "reparacionog zajma"
Reč je o takozvanom "reparacionom zajmu", koji bi koristio imovinu Centralne banke Rusije zamrznutu u Evropi nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine. Prema tom planu, imovina bi bila preneta na Evropsku komisiju, koja bi potom Ukrajini odobrila beskamatni zajam.
Zajam ne bi morao da se vraća dok rat ne bude okončan i dok Rusija ne isplati ratnu odštetu Ukrajini. Tek tada bi Kijev sredstva od reparacija koristio za otplatu Komisiji, a Evropska komisija bi, isključivo u tom slučaju, odmrznula rusku imovinu.
Plan formalno ne predstavlja zaplenu ruske imovine, već se poredi sa bankarskom praksom – kao kada banka koristi depozite za odobravanje kredita, dok vlasništvo nad novcem ostaje isto.
Belgija kao ključni protivnik
Većina velikih država članica EU spremna je da podrži ovaj model, ali se Belgija izdvaja kao glavni protivnik. U toj zemlji se nalazi finansijska institucija Euroclear, u kojoj je smeštena zamrznuta ruska imovina. Belgija strahuje da bi u budućnosti mogla da se suoči sa ruskim tužbama i potencijalnom obavezom da sama snosi troškove.
Ipak, belgijski premijer Bart De Vever uspeo je da ispregovara zaštitni mehanizam sa ostalim članicama EU, koji bi stupio na snagu ukoliko plan zajma bude usvojen ove nedelje.
Kontradiktorne informacije
I dalje je neizvesno kakav će biti konačni ishod samita. Iz belgijskih političkih krugova stižu tvrdnje da pregovori o korišćenju zamrznute ruske imovine "idu unazad", svega 24 sata pre sastanka u Briselu. Belgijski ambasador pri EU Peter Mors rekao je iza zatvorenih vrata da se situacija pogoršava, prema navodima dvojice diplomata.
Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je Evropska komisija navodno odustala od plana sa ruskom imovinom i da sada zagovara zajedničko zaduživanje, čemu se Mađarska protivi. Visoki zvaničnik EU to je demantovao, navodeći da je plan sa ruskom imovinom i dalje aktuelan.
U diplomatskim krugovima spekuliše se da se paralelno traži rezervno rešenje, kako Ukrajina ne bi ostala bez finansiranja ukoliko plan o zajmu od 210 milijardi evra propadne. U tom kontekstu, Bart De Vever se u šali obratio novinarima ispred zgrade mađarskog premijera, rekavši da ima o čemu da razgovara sa Orbanom.
Istovremeno, italijanska premijerka Đorđa Meloni i predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen upozorile su da se odluka o finansiranju Ukrajine za naredne dve godine mora doneti na ovom samitu.
Paradoks pravnog rizika
Britanski list The Telegraph objavio je analizu scenarija koju potpisuju Ser Vilijam Brauder i Džejmison Fajerston. Brauder je britanski finansijer rođen u SAD, nekadašnji vlasnik najvećeg stranog investicionog fonda u Rusiji, iz koje je proteran 2005. godine. Fajerston je američki advokat i suosnivač moskovske firme Firestone Duncan, koji je napustio Rusiju 2009. nakon hapšenja saradnika Sergeja Magnickog, koji je preminuo u zatvoru bez suđenja.
Autori ističu da, čak i ako paket zajma ne bude usvojen, pravni rizici za Belgiju ostaju – ali bez ikakve zaštite.
"Prljava tajna koju Rusija ne želi da se pominje jeste da sprovođenje ostatka programa ne daje Moskvi nikakva dodatna prava na tužbe, dok njegovo neusvajanje ostavlja i Ukrajinu i Belgiju nezaštićenima", navode oni.
Ključni pravni rizik, objašnjavaju, nastao je još kada je EU donela odluku da ruski novac bude zamrznut na neodređeno vreme, dok Rusija ne plati reparacije. Deo programa o kojem se sada odlučuje ne stvara nove rizike, jer Rusiji formalno ne oduzima imovinu – reč je o unutrašnjoj finansijskoj operaciji EU.
Najgori mogući ishod
Propast plana bila bi pogubna za Ukrajinu, loša za evropsku bezbednost, a potencijalno katastrofalna za Belgiju i Euroclear. Jedini način da Belgija dobije zaštitu koju je ispregovarala jeste da se dogovor postigne.
"Apsolutno najgori scenario bio bi da se program zajma ne usvoji. Belgija bi tada snosila pravne rizike, ali bez ikakve podrške ostatka EU", zaključuju Brauder i Fajerston za Telegraph.
Na kraju se pitaju da li će Bart De Vever u poslednjem trenutku preigrati ili će postići dogovor i postati heroj Belgije, Evropske unije i Ukrajine.
Vaše mišljenje nam je važno - ostavite nam komentar, nije potrebna registracija!
BONUS VIDEO:
(Index/MONDO)