Broj zahteva za azil u Evropskoj uniji ponovo je pao prošle godine, i to za 20 odsto u odnosu na prethodnu godinu, saopštila je agencija zadužena za praćenje ovog procesa. Preliminarni podaci pokazuju da je od početka januara do sredine decembra 2025. godine registrovano oko 780.200 zahteva u 27 država članica EU, kao i u partnerskim zemljama Norveškoj i Švajcarskoj, prema poverljivom izveštaju Evropske komisije.
Informaciju, koja je prosleđena državama članicama EU, dobio je list Welt am Sonntag, a agencija dpa imala je uvid u izveštaj. To predstavlja pad od oko petine u odnosu na isto razdoblje 2024. godine i uglavnom se može pripisati smanjenju broja zahteva za azil osoba iz Sirije, navodi se u izveštaju.
Od pada dugogodišnjeg predsednika Bašara al-Asada krajem 2024. Sirijci se nadaju boljoj budućnosti, što je rezultiralo manjom migracijom u inostranstvo.
Migracije u Nemačku takođe u padu
Nemačko Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je početkom ovog meseca da je u zemlju stiglo znatno manje tražilaca azila. Prema zvaničnim podacima, broj prvih zahteva pao je za 51 odsto, na 113.236 u 2025. u poređenju sa 2024. godinom.
Izveštaj Evropske komisije uzima u obzir i prve i naknadne zahteve. U Nemačkoj je tokom izveštajnog perioda podneto oko 149.100 zahteva. Slede Francuska sa 148.600 zahteva, Španija sa 137.300 i Italija sa 125.800 zahteva.
Poverenik EU zadovoljan brojkama
Ne navodeći konkretne cifre, poverenik EU za unutrašnje poslove i migracije Magnus Brunner rekao je da je 2025. bila dobra godina za evropsku migracionu politiku.
Evropska unija dosledno je napredovala u reformi zakona o migracijama i azilu i sprovela ključne delove zakonodavnog paketa, rekao je Brunner na prelazu godine.
To uključuje jaču zaštitu spoljnih granica i ubrzane procedure. Rezultati su jasno vidljivi: ilegalni prelazi granice pali su za više od polovine u odnosu na 2023. godinu, istakao je poverenik.
BONUS VIDEO: