Grčka je objavila planove za proširenje svojih teritorijalnih voda, potencijalno u Egejskom moru iznad šest nautičkih milja, uprkos upozorenju Turske na "casus belli", potezu koji ima ozbiljne implikacije prema NATO saveznici Turskoj. Ova objava označava namernu potvrdu suvereniteta koja ponovo otvara jednu od najosetljivijih tačaka u odnosima sa Turskom.
Govoreći u parlamentu 16. januara, grčki ministar spoljnih poslova Jorgos Gerapetritis potvrdio je da Atina planira dodatna proširenja iznad trenutnih 6 nautičkih milja koje definišu grčke teritorijalne vode u Egejskom moru, usklađujući taj basen sa koracima koji su već preduzeti drugde.
"Danas se naš suverenitet u Egejskom moru proteže do 6 nautičkih milja. Kako je postignut sporazum sa Egiptom, kako je postignut sporazum sa Italijom, doći će do (daljeg) proširenja teritorijalnih voda", izjavio je on.
Grčka je već proširila svoje teritorijalne vode u Jonskom moru sa šest na 12 nautičkih milja nakon bilateralnog sporazuma sa Italijom, a potpisala je i sporazum o pomorskom razgraničenju sa Egiptom u istočnom Mediteranu.
Egejsko more je, međutim, ostalo izuzeto zbog dugogodišnjeg turskog protivljenja i presude turskog parlamenta iz 1995. godine kojom je svako jednostrano grčko širenje preko šest milja proglašeno "casus belli", odnosno razlogom za rat.
Spor u Egeju seže dalje od teritorijalnih voda, obuhvatajući vazdušni prostor, prelete, kontinentalne police i ekskluzivne ekonomske zone (IEZ) u poluzatvorenom moru sa grčkim ostrvima kod turske obale. Grčki zvaničnici insistiraju da međunarodno pomorsko pravo dopušta granicu od 12 nautičkih milja, dok Ankara tvrdi da geografske karakteristike Egeja čine takvo proširenje neprihvatljivim.
Gerapetrotis je predstavio nedavne korake kao deo šire pomorske doktrine, povezujući teritorijalne vode sa ekološkim inicijativama i nacionalnim suverenitetom, tvrdeći da Grčka neće odustati od svojih stavova. Istovremeno je otkrio granice dva planirana morskа parka u julu, uključujući jedan u Egejskom moru površine 9.500 kvadratnih kilometara, prvobitno oko južnih Kiklada.
Ankara je izrazila protivljenje ovom potezu, videći ga kao presedan u utvrđivanju jurisdikcije. Turska je ranije reagovala na ono što opisuje kao jednostrani pristup Grčke u Egeju sopstvenim kontramerama.
U avgustu 2025. godine, Ankara je zvanično proglasila dve Zaštićene Morske Zone (MPA) nakon što je Grčka proglasila morske parkove u Egeju bez konsultacija. Zone su registrovane u Turskoj kartografiji pomorskog prostornog planiranja podnetoj Ujedinjenim nacijama, koju su turski zvaničnici naveli kao mere za zaštitu životne sredine uz istovremeno potvrđivanje suverenih prava.
Turska vlada je saopštila da je svaki grčki pokušaj jednostranog nametanja pomorskih realnosti u Egeju "ništav", dodajući da je Turska otvorena za regionalnu saradnju u oblasti životne sredine, ali ne "na štetu svojih nacionalnih interesa".
Uprkos oštrim pravnim nesuglasicama, Atina i Ankara su poslednjih godina smirile tenzije kroz dijalog i mere za izgradnju poverenja. Grčka tvrdi da je jedini spor otvoren za diskusiju razgraničenje pomorskih zona, uključujući kontinentalnu policu i EEZ. Turska, s druge strane, smatra da domaća politika Grčke podstiče tvrde pozicije.
Turski ministar spoljnih poslova Hakan Fidan rekao je da je percepcija Turske kao pretnje uvek igrala ključnu ulogu u grčkoj politici. Dodao je da se grčki lideri suočavaju sa izborom "između rešavanja problema sa Turskom i donošenja mira u region ili rizikovanja sopstvenih političkih karijera", zaključivši da se situacija mora okončati.
Pomorska debata se odvija paralelno sa rastućom bezbednosnom saradnjom između Grčke, Izraela i Kipra. Za 17. decembar planirano je istraživanje o formiranju zajedničke brigade za brzo reagovanje u istočnom Mediteranu.
Nekoliko dana kasnije, Izraelske odbrambene snage su objavile trilateralni plan vojne saradnje sa Grčkom i Kiprom, uključujući zajedničke vežbe, obuku, operativne grupe i strateški dijalog - potez koji rizikuje da uvuče Grčku u šire regionalne kontroverze.
Atina ističe sopstvenu modernizaciju odbrane, navodeći nove fregate i šira pomorska unapređenja, dok istovremeno naglašava kontinuirani dijalog sa Ankarom. Očekuje se sastanak između turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana i grčkog premijera Kirijakosa Micotakisa u Ankari u februaru, što istovremeno pokazuje paralelne puteve angažovanja i odvraćanja dok Grčka nastavlja svoju pomorsku strategiju, piše Clash Report.
BONUS VIDEO: