Prema pisanju lista Sözcü, prva testiranja sistema započeta su u SAD, a istraživanje sprovodi Državni univerzitet Severne Karoline. Akademici predlažu da se klasičnom trobojnom sistemu semafora doda i četvrti signal – belo svetlo.
Šta će značiti belo svetlo?
U osmišljenom sistemu, belo svetlo će imati funkciju „signala za praćenje“ koji omogućava koordinaciju autonomnih vozila prilikom prolaska kroz raskrsnice. Kada je ovaj signal aktivan, samovozeća vozila će se usmeravati putem centralnih saobraćajnih algoritama, dok će vozači koji upravljaju klasičnim automobilima pratiti kretanje autonomnih vozila i tako nastavljati vožnju.
Istraživači navode da bi ovaj model mogao da smanji vreme čekanja na prometnim raskrsnicama i optimizuje protok saobraćaja. U simulacijama je zabeleženo poboljšanje vremena putovanja do oko 10 odsto. Takođe se ističe da bi ujednačeniji protok saobraćaja mogao da smanji potrošnju goriva i emisiju ugljen-dioksida.
Testiranja započeta u SAD
Testovi se sprovode u kontrolisanim uslovima u Severnoj Karolini, posebno u oblastima gde je upotreba autonomnih vozila zastupljenija. Tokom testiranja meri se efikasnost sistema na raskrsnicama. Stručnjaci napominju da je za širu primenu neophodno da udeo autonomnih vozila u saobraćaju dostigne određeni nivo. Procene pokazuju da bi sistem mogao da funkcioniše punim kapacitetom tek kada najmanje 30 do 40 odsto vozila bude autonomno.
Istorijska promena semafora
Sistemi saobraćajne signalizacije su se i ranije menjali. Dvadesetih godina prošlog veka u SAD je prešlo sa dvobojnog na trobojni sistem, a žuto svetlo je prvi put uvedeno u Detroitu. Prema mišljenju stručnjaka, predlog o uvođenju belog svetla mogao bi da zahteva sličan dug proces prilagođavanja.
Iako se masovna primena belog svetla na semaforima ne očekuje u kratkom roku, razvoj tehnologije autonomnih vozila mogao bi da dovede do formiranja novog globalnog standarda u saobraćaju. To bi u budućnosti moglo da omogući pametnije i integrisanije upravljanje gradskim saobraćajem.
BONUS VIDEO: