Izrael i Amerika nastavile su vojnu operaciju "Epski bes" koju su započeli u subotu 28. februara, kada je u zajedničkim napadima na Iran ubijen vrhovni vođa te zemlje, Ali Hamnei.
Iran je potom uzvratio napadima na brojne gradove širom regiona, najviše na države u kojima se nalaze američke vojne baze, što je dodatno proširilo konflikt. Prekidi vazdušnog saobraćaja, narušeni odnosi velikih sila i rast globalne zabrinutosti dodatno naglašavaju ozbiljnost trenutne situacije.
Sjedinjene Države su izgubile ukupno šest vojnika. Iran je pogodio britansku vojnu bazu na Kipru, dok je juče obavljena evakuacija državljana Srbije iz Izraela.
O svim jučerašnjim događajima vezanim za napad Izraela i Amerike na Iran možete se informisati u našem blogu od ponedeljka 2. marta.
Iranske superbaze gradili Jugosloveni
Eksplozije, sirene i dim nad vojnim objektima izazvali su paniku među osobljem, dok je Stejt department pozvao građane SAD da se povuku iz nekoliko zemalja Bliskog istoka zbog, kako navode, "ozbiljnih bezbednosnih rizika".
Ipak, u Iraku postoje vojne baze kojima iranske bombe ne mogu ništa. Radi se o tvrđavama od armiranog betona sa podzemnim hangarima i skloništima, koje su dizajnirane da izdrže i najteže napade - a izgradili su ih Jugosloveni.
Iranci tvrde: Ubili smo 40 američkih vojnika
Italijanski list Korijere dela sera prenosi tvrdnju iranske Revolucionarne garde da su njihove pomorske snage ubile najmanje 40 američkih vojnika u kombinovanom napadu dronovima i raketama na bazu SAD u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Iranska agencija Irna je objavila da je u tom napadu ranjeno više od 70 pripadnika američkih trupa. Revolucionarna garda nije navela koje konkretno pomorske snage su izvele udare na bazu u Dubaiju u kojoj je bilo smešteno više od 160 vojnika SAD.
Šta bi se desilo kada bi Iran napao Tursku?
Šta bi se desilo ukoliko bi Iran napao Tursku? Stručnjaci iz Irana, Turske i Vašingtona razmatrali su ovo pitanje. Iran je odavno upozoravao da će, ako Vašington napadne, gađati njegove regionalne interese - što bi u principu trebalo da uključi i članicu NATO-a, Tursku, gde su američke trupe raspoređene u nekoliko baza.
Oboreni pilot F-15 vikao "Stanite!" dok mu je lokalac pretio metalnom cevi
Napeti trenuci zabeleženi su u Kuvajtu nakon što se američki pilot katapultirao iz borbenog aviona F-15 koji je greškom oboren iznad te zemlje. Na video snimku koji kruži mrežama vidi se grupa muškaraca kako mu prilazi, a jedan od njih u ruci drži metalnu cev.
"Odstupite! Stanite!", ponavlja pilot dok mu se muškarci približavaju. Prema snimku, činilo se da ga smatraju Irancem. Situacija se smirila tek kada im je rekao da je Amerikanac, nakon čega su se povukli.
Zašto Oman do sada nije bio meta?
Američko-izraelski napadi na iranske vojne i nuklearne ciljeve pokrenuli su lančanu reakciju, a Iran je uzvratio projektilima i dronovima ka državama u kojima se nalaze američke baze i strateški interesi.
Meta iranskih udara bile su lokacije u Bahreinu, Abu Dabiju (Ujedinjeni Arapski Emirati), Kataru i Saudijskoj Arabiji, uključujući i okolinu Rijada. Upravo ti potezi pokrenuli su talas spekulacija i bezbednosnih analiza u Persijskom zalivu.
U regionalnim diplomatskim krugovima posebno se ističe pitanje zašto Oman nije bio među pogođenim državama, uprkos tome što se i ta zemlja nalazi u istom bezbednosnom pojasu.
Pogledajte kako je Iran izgledao pre 1979. godine
Iran je od 1941. do 1979. godine bio pod vlašću kralja Mohameda Reza Pahlavija, izgnanog sina poslednjeg iranskog šaha. Tokom skoro četiri decenije njegove vladavine, zemlja je doživela duboke društvene i ekonomske promene. Šah je sprovodio sekularne reforme i podsticao približavanje zapadnim političkim i društvenim modelima.
Industrija i obrazovanje su se brzo razvijali, ali politički sistem je postajao sve zatvoreniji. Ograničavanje sloboda i ukidanje višepartijske politike stvarali su nezadovoljstvo koje je kulminiralo Islamskom revolucijom i nastankom Islamske Republike.
IDF tvrdi da je pogodio predsednički kompleks u Teheranu
Izraelske vazdušne snage su tokom noći pogodile iranski "kompleks predsedništva" u Teheranu, saopštila je izraelska vojska. IDF navodi da je oko 100 borbenih aviona bacilo više od 250 bombi na taj kompleks.
Zgrade koje su bile meta unutar kompleksa uključuju iranski predsednički biro, sedište iranskog Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost, kompleks koji iranski "najviši forum" koristi za sastanke, kao i "instituciju za obuku oficira iranske vojske", prema IDF-u.
Ljudi ispraćaju na večni počinak decu ubijenu u udaru Amerike i Izraeala
Pogrebna povorka za 165 dece ubijene u američko-izraelskom napadu na školu u iranskoj provinciji Hormozgan počela je kada su porodice i građani Minaba izašli na ulice da odaju poslednju počast poginuloj deci, objavio je portal Pres TV.
Žrtve su poginule u napadu na školu Šadžare Tajebeh, osnovnu školu koja se nalazila u dvospratnoj građevini, koja je bila pogođena tokom napada. Na pogrebnoj ceremoniji prisutni su nosili male kovčege i fotografije poginulih učenika.
Oštećen ključni stub iranske nuklearne infrastrukture
Satelitski snimci koje je napravila firma za geoprostornu analizu Vantor izgleda pokazuju štetu na iranskom nuklearnom kompleksu Natanz nakon vazdušnih napada Sjedinjenih Američkih Država i Izraela poslednjih dana.
Snimci prikazuju veliku pravougaonu zgradu i dva manja skladišna prostora koja su izgleda pogođena.
Amerikanci dobili hitno upozorenje
Američki Stejt department upozorio je državljane SAD da hitno napuste 14 zemalja zbog "ozbiljnih bezbednosnih rizika".
Stejt department pozvao je svoje građane da napuste Bahrein, Egipat, Iran, Irak, Izrael, Zapadnu obalu i Gazu, Jordan, Kuvajt, Liban, Oman, Katar, Saudijsku Arabiju, Siriju, Ujedinjene Arapske Emirate i Jemen.
Pogođena vazduhoplovna baza Australije u blizini Dubaija
Australija je saopštila da je njena vazduhoplovna baza u Ujedinjenim Arapskim Emiratima bila meta iranskih dronova tokom vikenda. Ministar odbrane Ričard Marls potvrdio je napad, navodeći da su dronovi pogodili bazu Al Minhad prve noći eskalacije, ali je istakao da su svi australijski pripadnici "bezbedni i evidentirani".
Rakete pogodile istorijsku palatu u Teheranu
Golestanska palata, jedino mesto u Teheranu koje se nalazi na UNESKO popisu svetske baštine, oštećena je u vazdušnom napadu Sjedinjenih Država i Izraela.
Prema dostupnim informacijama, oštećeni su pojedini delovi kompleksa, uključujući drvena vrata, tradicionalni persijski prozori poznati kao orsi i segmenti bogato ukrašenih ogledala.
Vojna sila stiže na Kipar
Francuska planira da pošalje protivraketne i dronove odbrambene sisteme na Kipar nakon što je britanska vazduhoplovna baza RAF Akrotiri bila meta napada dronovima, objavila je Kiparska novinska agencija (CNA).
Odluka je doneta nakon što je francuski predsednik Emanuel Makron razgovarao sa kiparskim predsednikom Nikosom Hristodulidesom u utorak ujutru. Pored odbrambenih sistema, Francuska planira da pošalje fregatu.
Ove zemlje bi imale najveću šansu da prežive nuklearni rat
Naučna studija objavljena u uglednom časopisu Risk Analysis pokušala je da odgovori upravo na to pitanje, identifikujući države koje bi, prema proceni naučnika, imale najveće šanse ne samo da prežive nuklearnu apokalipsu, već i eventualno postanu osnova za obnovu čovečanstva.
Zemljotres u Iranu
Zemljotres jačine 4,3 stepena po Rihterovoj skali pogodio je danas Iran, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC). Epicentar zemljotresa bio je na dubini od 10 kilometara, udaljen 211 kilometara od grada Širaza. Za sada nema izveštaja o povređenima ili materijalnoj šteti.
U toku je evakuacija srpskih državljana iz Izraela
Ministarstvo spoljnih poslova Srbije saopštilo je da je u toku proces evakuacije srpskih državljana iz Izraela koji će, kako se navodi, biti transportovani u Egipat, a potom avionom prevezeni za Beograd.
Evakuaciju sprovode Ambasada Srbije u Izraelu, koja je u ponedeljak a mreži X obavestila državljane Srbije o evakuaciji, kao i Ministarstvo spoljnih poslova u saradnji sa nadležnim organima Srbije.
Da li zemlje Zaliva imaju dovoljno protivvazdušne odbrane da nastave da presreću iranske napade?
Zajednički napad SAD i Izraela na Iran pokrenuo je odmazdne udare širom Bliskog istoka, uključujući i zemlje u kojima se nalaze američke vojne baze.
Napadi su pogodili urbana središta, energetsku infrastrukturu, aerodrome i hotele postavljajući pitanje koliko dugo njihove protivvazdušne odbrane mogu da izdrže.
Evo pregleda broja raketa i dronova koje su zemlje Zaliva prijavile od početka rata:
- Kuvajt je presreo 178 balističkih raketa i 384 drona, prenosi državna novinska agencija Kuwait News Agency u ponedeljak.
- Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) su presreli 169 od 182 detektovane rakete, dok je ostatak pao u more. Takođe su presreli 645 dronova, a dodatnih 44 drona je pogodilo teritoriju države, navodi ministarstvo odbrane UAE.
- Bahrein je presreo 70 raketa i 76 dronova, prenosi državna novinska agencija u utorak, pozivajući se na Komandu Bahreinske odbrambene sile.
- Katar je presreo 101 od ukupno 104 detektovane rakete, kao i 24 od 39 dronova, i oborio dva iranska bombardera SU-24, prenosi državna novinska agencija Qatar News Agency.
- Saudijska Arabija nije objavila ukupan broj presretnutih raketa i dronova. Ambasada SAD u Rijadu pogođena je sumnjivim iranskim dronovima, prema izvorima upoznatim sa situacijom. Ministarstvo odbrane je kasnije saopštilo da je osam dronova presretnuto u blizini Rijada i Al-Kharja.
- Oman dugo igra ulogu posrednika između Vašingtona i Teherana i uglavnom se držao van linije vatre. Ipak, komercijalna luka Dukim u Omanu pogođena je dronovima u nedelju, a naftni tanker napadnut je oko pet nautičkih milja od obale Masandama.
Još uvek nije jasno koliko dugo države Zaliva mogu da održe svoje protivvazdušne odbrane pre nego što se iscrpe. Tokom 12-dnevnog rata Izraela i Irana u junu prošle godine, SAD su potrošile oko četvrtine svojih raketa presretača THAAD.
Izrael gađao Bejrut i Teheran
Izrael je saopštio da sprovodi napade na "vojne ciljeve" u iranskoj prestonici Teheranu i u libanskoj prestonici Bejrutu. Napadi su usmereni na "vojne ciljeve" iranskog režima i Hezbolaha, kojeg podržava Iran, navelo je Izraelsko ratno vazduhoplovstvo u saopštenju u utorak ujutru.
Crna Gora uputila apel svojim državljanima koji su u zemljama Bliskog istoka
Ministarstvo spoljnih poslova Crne Gore apelovalo je na crnogorske državljane koji se trenutno nalaze u ratom pogođenim zemljama Bliskog istoka da ostanu na svojim mestima prebivališta, izbegavaju nepotrebna kretanja i redovno prate zvanična obaveštenja nadležnih organa zemalja u kojima borave.
Što se tiče Ujedinjenih Arapskih Emirata, gde su u toku ograničeni komercijalni i čarter letovi, Ministarstvo podseća da vazdušni prostor i dalje ostaje delimično zatvoren za širi saobraćaj.
"Letovi koji se trenutno obavljaju odnose se isključivo na putnike koji su prethodno boravili na aerodromima, kao i na one koji su već kupili karte kod avio-kompanija Emirates, FlyDubai i Etihad. Pomenute putnike će direktno kontaktirati njihove avio-kompanije", navodi se u saopštenju.
Građanima Crne Gore savetuje se da ne odlaze na aerodrome osim ako nisu prethodno obavešteni i pozvani na let. Preporučuje im se da ostanu u svojim mestima prebivališta i redovno prate obaveštenja svojih avio-kompanija o mogućim promenama datuma putovanja.
Netanjahu: "Rat neće trajati godinama"
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je u ponedeljak da bi američko-izraelski rat protiv Irana mogao da potraje "neko vreme", ali da neće trajati godinama.
Američki predsednik Donald Tramp je prvobitno procenio da će rat trajati četiri do pet nedelja, ali je dodao da bi mogao da traje duže i od tada pokušava da opravda široki, otvoreni rat protiv Irana.
Netanjahu je odbacio mogućnost da bi sukob mogao trajati godinama, poput prethodnih ratova u regionu. Netanjahu je rekao da rat vidi kao priliku za trajni mir na Bliskom istoku, uključujući i između Izraela i Saudijske Arabije.
Rekao je da američko-izraelski rat protiv Irana stvara uslove da iranski narod svrgne svoju vladu. "Naravno, na kraju je na narodu Irana da promeni vladu, ali mi stvaramo, Amerika i Izrael zajedno stvaraju, uslove da to učine", rekao je.
Pogođena američka ambasada u Rijadu
Američki predsednik Donald Tramp najavio je skori odgovor na napad dronovima na američku ambasadu u Rijadu, koji je izazvao manji požar i štetu, ali prema izvorima Rojtersa, nije bilo povređenih jer je zgrada bila prazna.
U utorak rano ujutru čula se glasna eksplozija, a viđen je i plamen u ambasadi SAD u Rijadu, rekla su tri izvora upoznata sa situacijom, a jedna osoba je rekla da je požar bio mali. Crni dim uzdizao se iznad diplomatske četvrti Rijada, u kojem su smeštene strane diplomatske misije. Nije bilo povređenih, rekla su dva izvora, jer je zgrada bila prazna u ranim jutarnjim satima.
Tramp je rekao da će uskoro biti poznat odgovor na napad na američku ambasadu u Rijadu i smrt američkog vojnog osoblja tokom sukoba sa Iranom.
Prvi snimci naših državljana sa leta iz Dubaija
Država Srbija je u saradnji s nacionalnom avio-kompanijom Er Srbija sprovela još jednu u nizu uspešnih evakuacija naših građana iz ratnih i drugih opasnih zona u svetu.
Sleteo prvi avion iz Dubaija u Beograd
Avion iz Dubaija sa državljanima Srbije, koji je poleteo juče tokom večernjih časova, sleteo je u Beograd. Avion Boing 737 kapaciteta 162 do 200 putnika sleteo je na Beogradski aerodrom "Nikola Tesla" u 6.21 čas po srednjeevropskom vremenu.
Posle višednevne potpune obustave saobraćaja usled zatvaranja vazdušnog prostora i bezbednosne krize na Bliskom istoku, tri najveće zalivske avio-kompanije započele su tokom jučerašnjeg dana ograničeno obnavljanje letova.
Iran se često naziva neosvojivom tvrđavom
Izrael je u subotu ujutru pokrenuo vojnu operaciju protiv Irana, izvodeći vazdušne udare na ciljeve u samom centru Teherana. Iako su od tada bombardovanja i napadi iz vazduha svakodnevni, veoma je teško poverovati da se Amerikanci usudili da Iran napadnu kopnenim putem.
Razlog za to jeste činjenica da se Iran često naziva neosvojivom tvrđavom zbog svoje jedinstvene geografije, koju čine visoki planinski masivi (Alborz, Zagros, Kavkaz) na severu, zapadu i istoku, te pustinjski predeli na jugu, što prirodno štiti unutrašnjost zemlje. Ovaj surovi reljef, uz velike klimatske kontraste, istorijski je onemogućavao dugotrajnu okupaciju.