Američki predsednik Donald Tramp i izraelski premijer Benjamin Netanjahu razgovarali su gotovo svakodnevno otkako je počeo rat sa Iranom. Tramp je za Aksios rekao da "odlično sarađuju". Ipak, kako rat ulazi u treću nedelju, američki zvaničnici sve više primećuju da bi se ciljevi dve zemlje i njihova spremnost na rizik mogli početi razilaziti.
Kako piše Aksios, nekoliko američkih zvaničnika opisuje Trampa kao najsklonijeg ratu s Iranom unutar Bele kuće. Istovremeno se čini da je bliži maksimalističkim ciljevima Netanjahua nego deo njegovih savetnika.
U Vašingtonu, Tel Avivu i Teheranu svesni su da bi eventualni razlaz između saveznika mogao odrediti ishod rata. Troje Trampovih savetnika reklo je da veruju kako će Tramp želeti da završi glavne vojne operacije pre Netanjahua.
Uprkos tome, dvojica lidera trenutno deluju bliže nego ikad, a kriza u Ormuskom moreuzu čini malo verovatnim da će se SAD uskoro povući.
SAD i Izrael deluju zajedno, ali ne gađaju iste ciljeve
Američke i izraelske vojne i obaveštajne službe usko sarađuju, ali im se ciljevi razlikuju. Dok se SAD gotovo isključivo fokusira na vojne ciljeve, Izrael sprovodi i atentate na visoke dužnosnike te druge operacije koje bi mogle otvoriti put promeni režima u Iranu.
Visoki američki zvaničnici kažu da bi Tramp promenu režima smatrao dodatnim dobitkom, ali planira da završi rat kada ostvari ključne ciljeve: uništenje iranskog raketnog programa, nuklearnog programa, mornarice i finansiranja saveznika.
"Izrael ima i druge prioritete i toga smo svesni", rekao je jedan zvaničnik Bele kuće. "Izrael će pokušati da ubije njihovog novog vođu. To ih zanima mnogo više nego nas", dodao je drugi.
Različiti pristupi vidljivi od prvog dana
Razlika u pristupu bila je vidljiva već na početku sukoba. Izrael je u prvom napadu pokušao da eliminiše iransko rukovodstvo, dok se SAD fokusirao na uništavanje projektila i dronova koji su pretili njegovim bazama u regionu.
Izrael je i kasnije nastavio da sprovodi širi spektar operacija od SAD-a. Izraelski Mosad pokušao je da podstakne kopnenu ofanzivu iranskih Kurda iz severnog Iraka, ali do toga zasad nije došlo.
Spor oko napada na naftu i pitanje stabilnosti
Jedina jasna tačka sporenja u više od dve nedelje rata pojavila se kada je Izrael bombardovao iranska skladišta nafte. Stabilnost globalnog tržišta nafte za SAD je važnija nego za Izrael, kažu dužnosnici. Bela kuća zato je zatražila od Izraela da ne napada naftne ciljeve bez izričitog odobrenja Vašingtona.
"Izrael ne mrzi haos. Mi ga mrzimo. Mi želimo stabilnost. Netanjahu? Ne baš, posebno kada je reč o Iranu. Oni mrze iransku vlast mnogo više nego mi", rekao je zvaničnik Bele kuće.
Jučerašnji udar podigao tenzije
Tenzije između Vašingtona i Tel Aviva značajno je podigao i jučerašnji napad na iransko gasno polje Južni Pars. Tramp je javno tvrdio da SAD nije bio upoznat s izraelskim planom i da Katar nije imao nikakvu ulogu, ali Aksios i Volstrit džurnal objavili su da je američki predsednik unapred znao za operaciju i podržao je.
Istovremeno je Tramp pokušao da ograniči dalju eskalaciju, poručivši da Izrael neće nastaviti napade na to gasno polje osim ako Iran napadne Katar, uz pretnju da će SAD tada intervenisati i bez izraelskog pristanka. Taj slučaj pokazuje dvosmernu dinamiku: javno distanciranje i kontrolu štete s jedne strane, te prećutno odobravanje izraelskih poteza s druge.
Bliska saradnja, ali i politička osetljivost
Uprkos tome, Tramp i Netanjahu deluju gotovo potpuno usklađeno. Rat koji je trajao 12 dana prošlog juna dodatno je učvrstio njihov odnos. Tramp ga je tada smatrao velikim uspehom i pripisao značajne zasluge Netanjahuu.
Nakon toga Tramp je pokrenuo i kampanju kojom želi da obezbedi pomilovanje Netanjahua i okonča njegov proces za korupciju. Iako su neki dužnosnici Bele kuće poslednjih meseci bili sumnjičavi prema izraelskom premijeru, Tramp se čini usklađeniji s njim nego ikad.
Atentati i politički pritisci unutar SAD-a
Neki analitičari doveli su u pitanje izraelsku odluku o atentatu na šefa iranske bezbednosti Alija Laridžanija, smatrajući da je mogao biti skloniji dogovoru sa SAD-om nego drugi dužnosnici. Tramp je, međutim, izrazio zadovoljstvo tim potezom.
Netanjahu je poručio da će takvih akcija biti još. Američkom ambasadoru u Izraelu Majku Hakabiju pokazao je čak i karticu s imenima iranskih lidera koje je Izrael ubio ili planira da ubije.
Istovremeno, ostavka čelnika Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma Džoa Kenta dodatno je otvorila politički problem za administraciju. Kent je tvrdio da je Izrael gurnuo Trampa u nepotreban rat.
"Svesni smo da izgleda kao da radimo za Izrael. Ne radimo. Ali znamo da takva percepcija postoji i nije korisna", rekao je jedan visoki Trampov savetnik za Aksios pre Kentove ostavke.
Hoće li razlike izaći na površinu?
Tramp je i sam priznao da ciljevi Izraela mogu biti "malo drugačiji" od američkih.
"Oni su tamo, a mi smo jako daleko", rekao je novinarima. Evropski dužnosnici navode da je američki ministar spoljnih poslova Marko Rubio u razgovorima s evropskim kolegama priznao postojanje razlika između SAD-a i Izraela.
Na pitanje mora li Iran prihvatiti zahteve i Vašingtona i Tel Aviva kako bi rat završio, američki ministar odbrane Pit Hegset bio je jasan:
"Naši ciljevi su naši ciljevi. Mi ćemo odrediti kada su ispunjeni."
Najnovije vesti o ratu na Bliskom istoku čitajte na našem blogu.
Vaše mišljenje nam je važno - ostavite nam komentar, nije potrebna registracija!
BONUS VIDEO:
(Index/MONDO)