Rekordni toplotni talas koji je zahvatio zapadnu Evropu bio bi "gotovo nemoguć" bez klimatskih promena izazvanih ljudskim delovanjem, koje su ovonedeljne ekstremno visoke noćne temperature učinile 100 puta verovatnijim nego što bi bile pre samo dve decenije, saopštili su naučnici u petak.
"U proučavanom regionu, ovaj toplotni talas je najteži ikada zabeležen", navela je u analizi grupa klimatskih naučnika Svetska vremenska atribucija (World Weather Attribution - WWA).
Velika Britanija je u četvrtak zabeležila rekordno visoku temperaturu za jun, usred smrtonosnog toplotnog talasa koji je odneo desetine života, poremetio snabdevanje električnom energijom i doveo do zatvaranja škola i kulturnih znamenitosti.
Globalno zagrevanje pogoršalo je evropske toplotne talase u samo nekoliko decenija, pokazala je analiza WWA. Sličan toplotni talas u junu 1976. godine bio bi oko 3,5 stepeni Celzijusa hladniji od ovog, navodi se u istraživanju.
Od više od 800 analiziranih evropskih gradova, 45 odsto je zabeležilo ili se očekuje da će zabeležiti najviše nivoe toplotnog stresa krajem juna, pokazalo je istraživanje. Toplotni stres nastaje kada telo više ne može dovoljno efikasno da se rashladi znojenjem.
Emisije staklenih bašta glavni pokretač zagrevanja
Naučnici su kroz višegodišnja istraživanja potvrdili da globalno zagrevanje izazvano ljudskim delovanjem toplotne talase čini češćim i intenzivnijim.
Emisije staklenih bašta, koje uglavnom nastaju sagorevanjem uglja, nafte i gasa, povećale su prosečnu temperaturu planete za oko 1,4 stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijski period 19. veka, prema podacima Svetske meteorološke organizacije.
"Trenutno ne činimo dovoljno kako bismo usporili tempo globalnog zagrevanja. Dok se zagrevanje nastavlja, treba očekivati da će se temperaturni rekordi obarati sve češće", rekla je Kler Barns, istraživačica ekstremnih vremenskih pojava na Imperijal koledžu u Londonu i jedna od autorki analize WWA.
Evropa je kontinent koji se zagreva najbrže na svetu. U analizi WWA navodi se da zdravstvene posledice ovog toplotnog talasa tek počinju da se ispoljavaju, uz podsećanje na naučnu studiju prema kojoj je tokom niza toplotnih talasa u leto 2022. godine od posledica vrućine preminulo više od 60.000 ljudi.
Zdravstveni rizici tokom toplotnih talasa dodatno su izraženi zbog ekstremno visokih noćnih temperatura, koje telu ne omogućavaju da se oporavi od dnevnog toplotnog opterećenja.
U delovima Francuske noćna temperatura više od nedelju dana nije padala ispod 20 stepeni Celzijusa, što se smatra takozvanom "tropskom noći", dok je tokom pojedinih noći minimalna temperatura bila blizu 30 stepeni Celzijusa.
Vremenski fenomen El Ninjo, koji se razvio u tropskom delu Tihog okeana i obično doprinosi rastu globalnih temperatura, nije imao uticaja na ovaj izuzetno snažan toplotni talas u Evropi, zaključuje WWA.
BONUS VIDEO: