Slušaj vest

Kada temperatura napolju prelazi 30 stepeni Celzijusa, mnogi instinktivno traže brz način da se rashlade. Prema RHMZ-u, od 26. juna do 2. jula veći deo Srbije zahvatiće dugotrajan toplotni talas, sa rekordnim temperaturama do 39 stepeni.

Jedno od najpopularnijih rešenja je ledeni tuš ili skok u hladnu vodu. Iako daje trenutni osećaj olakšanja, stručnjaci ističu da to nije uvek korisno za zdravlje. U nekim situacijama može da izazove opasne reakcije organizma.

Zašto se organizam pregreva?

Normalna telesna temperatura čoveka iznosi oko 37 stepeni Celzijusa. Kada okolina postane veoma vruća, organizam pokreće mehanizme hlađenja. Krvni sudovi blizu površine kože se šire, pa više krvi protiče kroz kožu i oslobađa toplotu. Takođe počinjemo da se znojimo. Isparavanje znoja efikasno snižava telesnu temperaturu.

Zato tokom vrućina koža često postaje crvena, a organizam proizvodi više znoja. To su prirodne reakcije koje štite od pregrevanja.

Hladan tuš može da oteža hlađenje

Iako se ledena voda čini idealnim rešenjem, organizam je doživljava kao alarm. Pod dejstvom hladnoće, krvni sudovi se naglo skupljaju. Kao posledica, manje krvi stiže do površine kože.

Vrućina Foto: MONDO/Stefan Stojanović

To je problem, jer kroz kožu organizam otpušta višak toplote. Kada se sudovi stegnu, toplota se zadržava dublje, oko unutrašnjih organa. To znači da, uprkos trenutnom osećaju svežine, unutrašnja temperatura organizma možda ne opada onoliko koliko bi trebalo.

Vrlo hladan tuš ili kupka mogu paradoksalno da oslabe prirodne mehanizme termoregulacije.

Rizik od termalnog šoka

Znatno veća opasnost pojavljuje se kada se ugrejana osoba iznenada baci u veoma hladnu vodu, na primer u jezero, reku ili more.

Nagla promena temperature može da izazove reakciju hladnog šoka. Tada dolazi do naglog grča krvnih sudova i porasta krvnog pritiska. Srce mora intenzivnije da radi da bi pumpalo krv kroz sužene sudove.

Kod osoba sa bolestima srca i krvnih sudova, hipertenzijom ili kardiološkim problemima, to može da poveća rizik od poremećaja srčanog ritma. U ekstremnim slučajevima, iznenadan kontakt sa ledenom vodom može da dovede do gubitka svesti, pa čak i da ugrozi život.

Opasno može biti i naglo udahnuće vode izazvano refleksnim, dubokim udisajem. Zato spasioci godinama apeluju da se u hladnu vodu ulazi postepeno, naročito posle dugog izlaganja suncu.

Ne samo jezera i more

Rizik se ne odnosi samo na kupališta. I veoma hladan tuš može da predstavlja problem za starije osobe, osobe sa srčanim oboljenjima ili hipertenzijom. Iako je u kućnim uslovima opasnost obično manja, naglo hlađenje i dalje nije najbolje rešenje.

Vrucina, beograd, ljudi Foto: MONDO/Uroš Arsić

Stručnjaci naglašavaju da je znatno sigurnija mlaka ili blago hladna kupka. Ona omogućava snižavanje telesne temperature bez izazivanja snažne odbrambene reakcije organizma.

Kako da se efikasno rashladite tokom vrućina?

Tokom visokih temperatura primenjujte metode koje podržavaju prirodne procese hlađenja organizma.

Najbolje funkcionišu:

  • mlaki tuš ili kupka umesto ledene vode,
  • redovno pijenje vode malim gutljajima tokom celog dana,
  • boravak u senci ili klimatizovanim prostorijama,
  • zaklanjanje prozora u najtoplijim delovima dana,
  • nošenje lagane, prozračne odeće od prirodnih materijala,
  • ograničavanje intenzivne fizičke aktivnosti između 11 i 17 časova,
  • korišćenje hladnih obloga na potiljak i čelo,
  • konzumiranje lakih obroka bogatih povrćem i voćem koje sadrži mnogo vode.

Dobar pristup je i postepeno hlađenje tela. Ako želite da uđete u hladnu vodu, prvo je korisno da pokvasite ruke, stopala, potiljak i ramena, pa tek potom postepeno da uranjate ostale delove tela.

Najvažnije pravilo tokom vrućina

Tokom talasa vrućine, organizmu je potrebna podrška, a ne dodatni stres. Iako ledeni tuš ili skok u hladnu vodu mogu da deluju kao najbrži put do hlađenja, u praksi mogu da otežaju otpuštanje toplote i izazovu nepovoljne reakcije kardiovaskularnog sistema. Daleko bolji izbor je postepeno, umereno hlađenje organizma i briga o adekvatnoj hidrataciji. To olakšava preživljavanje i najtoplijih dana.

Pročitajte i koje trikove koriste Arapi kako bi se izborili sa ekstremnom vrućinom!

Vaše mišljenje nam je važno - ostavite nam komentar, nije potrebna registracija!

BONUS VIDEO:

01:32
Stiže vrućina od 35 stepeni! Meteorolog za Kurir televiziju upozorio - evo gde će biti NAJTOPLIJE narednih dana Izvor: Kurir televizija

(MONDO)