Kada većina ljudi pomisli na tunele kroz švajcarske Alpe, obično ih povezuje sa vrhunskim inženjerstvom i kraćim putovanjima između gradova. Međutim, prava priča iza ove ogromne podzemne mreže nije samo priča o brzini i praktičnosti, već pre svega o zaštiti životne sredine.
Od devedesetih godina prošlog veka Švajcarska postepeno sklanja teretni saobraćaj sa osetljivih alpskih puteva i prebacuje ga na železnicu koja prolazi kroz tunele ispod planina. Ovu odluku nisu doneli samo političari - podržali su je i sami građani na referendumu.
Ono što je počelo kao odgovor na zagađenje vazduha i saobraćajne gužve koje su gušile planinske doline, preraslo je u jedan od najpoznatijih primera kako država može potpuno promeniti svoju infrastrukturu kako bi smanjila emisiju štetnih gasova i zaštitila prirodu.
Danas se švajcarski model smatra jednim od primera održivog transporta u svetu, jer pokazuje kako dugoročna politika, podrška građana i moderna železnička infrastruktura mogu zajedno da smanje negativan uticaj na okolinu.
Zašto je Švajcarska odlučila da skloni kamione sa alpskih puteva
Tokom većeg dela 20. veka kamioni koji su prevozili robu kroz Evropu uglavnom su morali da prelaze preko visokih alpskih prevoja. Do osamdesetih godina prošlog veka to je postalo ozbiljan problem za stanovnike dolina.
Saobraćaj je stalno rastao, izduvni gasovi su se zadržavali u uskim planinskim predelima gde se vazduh sporije čisti, a stanovnici su svakodnevno bili izloženi buci i opasnostima koje su donosila velika teretna vozila.
Zbog toga su švajcarski građani 1994. godine na referendumu podržali takozvanu Alpsku inicijativu - ustavnu promenu kojom se država obavezala da teretni saobraćaj kroz Alpe prebaci sa puteva na železnicu.
Od tada je taj princip deo švajcarskog ustava, a zemlja kontinuirano radi na smanjenju broja kamiona koji prelaze preko Alpa.
Kako je izgradnja tunela to omogućila
Da bi odluka građana mogla da se sprovede, bilo je potrebno izgraditi potpuno novu infrastrukturu. Tu na scenu stupaju čuveni bazni tuneli. Umesto da se vozovi penju uz strme planinske uspone, teretne kompozicije danas prolaze gotovo ravnom trasom duboko ispod planina.
Takva infrastruktura omogućava da vozovi troše manje energije, dok železnički transport proizvodi znatno manje emisija po toni prevezene robe u odnosu na kamione. Najpoznatiji primer je Gotardski bazni tunel, jedan od najdužih železničkih tunela na svetu.
Koliko je tereta prebačeno na železnicu
Rezultati ove politike mogu se meriti brojkama. Prema podacima švajcarskih vlasti, veliki deo tereta koji prelazi preko Alpa danas se prevozi železnicom umesto drumskim putem.
Udeo železnice dostigao je nivo od oko 70 odsto poslednjih godina, što je znatno više nego pre početka velikih ulaganja u tunele i železničku mrežu.
Švajcarska vlada i dalje želi da dodatno smanji broj kamiona koji prolaze kroz Alpe i postavila je cilj od oko 650.000 prelazaka godišnje.
Zašto je manje kamiona važno za stanovnike Alpa
Za ljude koji žive u uskim planinskim dolinama, svaki kamion koji se prebaci na železnicu znači tiše noći, čistiji vazduh i manje opasnosti na putevima.
Alpski regioni su posebno osetljivi jer se zagađenje u zatvorenim dolinama zadržava duže nego u ravničarskim oblastima. Prebacivanjem tereta pod zemlju, Švajcarska je smanjila svakodnevni pritisak na lokalne zajednice, bez ograničavanja trgovine i ekonomskih aktivnosti.
Gradnja tunela uz očuvanje prirode
Izgradnja ogromnih tunela nije bez posledica po okolinu. Švajcarske vlasti morale su da vode računa o građevinskom otpadu, vodi, prirodnim staništima i uticaju radova.
Materijal iz iskopa prevožen je železnicom kada god je bilo moguće, korišćeni su sistemi za smanjenje zagađenja građevinskih mašina, a otpadne vode su prečišćavane pre nego što bi dospele u prirodu.
Nakon završetka radova sprovođene su mere obnove prirode - uređivane su obale reka, vraćani vodotokovi u prirodnije tokove i obnavljani su kameni zidovi koji predstavljaju stanište za male životinje i gmizavce.
Tuneli pomažu i u borbi protiv klimatskih promena
Osim smanjenja emisija, podzemna infrastruktura ima još jednu važnu prednost. Kako ekstremne vremenske pojave, klizišta i lavine postaju sve češća pretnja planinskoj infrastrukturi, tuneli duboko ispod zemlje ostaju funkcionalni i u situacijama kada bi putevi i pruge na površini bili zatvoreni.
Na taj način švajcarska železnička mreža dobija dodatnu otpornost i omogućava da prevoz robe i putnika nastavi da funkcioniše čak i tokom opasnih vremenskih uslova.
Projekat koji još nije završen
Iako je Švajcarska postigla veliki napredak, vlasti ističu da posao još nije završen. Broj kamiona kroz Alpe poslednjih godina nije padao očekivanom brzinom zbog ograničenja kapaciteta železnice i radova u susednim državama.
Zbog toga su uvedene dodatne mere podrške kombinovanom transportu kako bi sistem nastavio nesmetano da funkcioniše. Ono što švajcarski model čini posebnim nije samo veličina tunela, već činjenica da je ceo projekat počeo demokratskom odlukom građana koji su izabrali zaštitu planina umesto lakšeg drumskog transporta - a zatim su izgradili infrastrukturu koja je omogućila da ta odluka postane stvarnost.
BONUS VIDEO: