Naučnici upozoravaju da klimatske promene, izazvane uglavnom sagorevanjem nafte, uglja i gasa, čine Sredozemno more sve toplijim, donoseći na stotine novih i invazivnih vrsta riba koje desetkuju autohtone populacije, piše AP.
Kako se biodiverzitet smanjuje, priobalne zajednice će imati velikih poteškoća da opstanu na načine na koje su to generacijama činile.
"Mediteran naših dedova, naših starih, kao i antičke Grčke, zauvek je izgubljen. Mnoge od tih promena su nepovratne", rekao je Ernesto Azuro, morski biolog sa Instituta za morske biološke resurse i biotehnologiju pri italijanskom Nacionalnom istraživačkom savetu.
Toplota ne može da se rasprši u mediteranskom basenu
Naučnici su Sredozemno more označili kao "žarište" klimatskih promena, uz procene da će se njegove vode do 2100. godine zagrejati za 2 do 6 stepeni Celzijusa. Toplotni talasi će verovatno postati češći i ekstremniji, navode Mediteranski stručnjaci za klimatske i ekološke promene, nezavisna mreža naučnika.
Ronan Mekadam, okeanograf iz Evro-mediteranskog centra za klimatske promene, istakao je da je ključni faktor zagrevanja to što je ovo more zatvoreni basen, pa toplota ne može da se rasprši kao u ogromnim okeanskim prostranstvima. Vode koje se zagrevaju postale su primamljiv novi dom za invazivne vrste poput srebrnoprugaste četvorozupke (ribe fugu), nezasitog predatora i "najgoreg osvajača", upozorava Azuro.
Ove vrste se sada kreću ka Francuskoj i Španiji nakon što su u Mediteran ušle kroz Suecki kanal.
Generalna komisija za ribarstvo Mediterana, pri agenciji Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu, saopštila je da su takve invazivne vrste prisutne decenijama, ali se njihovo širenje ubrzalo početkom 2000-ih, paralelno sa rastom temperature mora. Na primer, riba lav je prvi put zabeležena u istočnom Mediteranu 2012. godine i od tada se ubrzano širi ka zapadu.
"Mediteran će biti još siromašniji, sa još manje vrsta, naprosto zato što klimatske promene čine ovaj deo Sredozemlja, a posebno njegov istočni deo, zaista nepogodnim za domaće vrste", rekao je Azuro.
Kipar je, zbog svoje blizine Sueckom kanalu, prvi osetio udar ovih invazivnih riba. Riba lav je potisnula domaće vrste poput barbuna, na veliko razočaranje ribara koji svedoče drastičnom smanjenju lokalnih vrsta, inače veoma popularnih među kupcima.
Zatim, tu su i ribe zečevi koje brste alge sa morskog dna, čime uništavaju prirodno stanište mnogih autohtonih vrsta.
"Znamo šta bi trebalo preduzeti. Moramo smanjiti upotrebu fosilnih goriva", naglasio je Pjero Đenovezi Papik, zoolog sa italijanskog Višeg instituta za zaštitu životne sredine i istraživanje. "To je definitivno urgentno pitanje za celo čovečanstvo, i svi znamo rešenja, ali ona, naravno, zahtevaju globalnu i zajedničku viziju."
Identifikovano oko 1.000 invazivnih vrsta
Azuro je naveo da je u Sredozemnom moru do sada identifikovano oko 1.000 invazivnih vrsta, od kojih se oko 800 trajno nastanilo.
Promene su drastične. Azuro objašnjava da su plićaci istočnog Mediterana izgubili 93% populacije mekušaca. Duž jadranske obale, nekada prepune dagnji, one su gotovo potpuno izumrle zbog temperatura mora koje su na momente prelazile 30 stepeni Celzijusa.
Od Venecije na severu pa do Barija na jugu, "pomor je bio spektakularan", rekao je. "Ukoliko ne pronađemo populaciju sposobnu da preživi u ovim novim klimatskim uslovima, budućnost dagnji nimalo nije svetla, barem kada je reč o Jadranskom moru."
Azuro je dodao da su njegov institut i partneri pre nekoliko godina pokrenuli kampanju pod nazivom "Čuvajte se ove četiri", kako bi podigli svest o opasnostima koje invazivne vrste predstavljaju po zdravlje ljudi.
Primera radi, četvorozupka je otrovna i potencijalno smrtonosna ako je ljudi konzumiraju. Otrovne bodlje ribe lava mogu teško da povrede svakoga ko se na njih ubode.
Stručnjaci kažu da je širenje invazivnih vrsta nepovratno
Naučnici uveliko raspravljaju o tome kako priobalne zajednice mogu da se prilagode. Jedan od načina je komercijalizacija onih invazivnih vrsta koje su jestive. Drugi pristup podrazumeva plaćanje ribarima da izlovljavaju nejestive vrste, poput četvorozupke, kako bi one potom bile spaljene.
Neke vrste, poput ribe lava, donose "jasnu ekonomsku korist jer se prodaju po veoma visokim cenama, naročito u pojedinim zemljama", napominje Azuro. Ipak, ribari još uvek nisu iskoristili potencijal invazivne tamne morske zečice, čija je populacija značajno porasla u italijanskim vodama.
Zoolog Papik ističe da, iako je "prekasno" da se preokrene trend širenja invazivnih vrsta u Mediteranu, postoje praktični načini za ublažavanje njihovih posledica.
Prvi korak je sprečavanje njihovih daljih migracija strogom primenom međunarodnog sporazuma koji obavezuje nacionalne vlasti da tretiraju balastne vode na brodovima koji pristižu, a koji bi mogli prenositi te vrste.
"To je nešto što je tehnički izvodljivo i što bi moglo da smanji broj novih stranih vrsta za 95 do 99 odsto", rekao je on. Druga taktika je premazivanje brodskih korita specijalnom farbom koja sprečava neželjene "slepe putnike" da se za njih zakače.
Papik je takođe dodao da se menjaju i politike ribolova, što bi trebalo da omogući domaćim vrstama da se delimično oporave – na primer, kroz uzgoj onih vrsta mekušaca koje su manje osetljive na invazivnog plavog raka.
"Mislim da će u godinama koje dolaze glavni izazov biti pronalaženje novih načina za obnavljanje i oporavak životne sredine", zaključio je Papik.
BONUS VIDEO: