Sjedinjene Američke Države tri meseca dele od međuizbora 3. novembra, glasanja koje bi moglo iz temelja da preoblikuje poslednje dve godine drugog mandata predsednika Donalda Trampa i odredi ko će voditi Kongres dok se zemlja priprema za predsedničke izbore 2028. godine.
"Midterm" izbori ili međuizbori nazivaju se tako jer se održavaju na polovini predsedničkog mandata. Biraju se svih 435 članova Predstavničkog doma, 35 od ukupno 100 senatora i 36 guvernera.
Rezultat će odlučiti da li će Tramp poslednje dve godine mandata provesti uz poslušan Kongres ili suočen sa oba doma u rukama Demokratske stranke, spremnim za istrage, blokiranje zakona i, u zavisnosti od razmera pobede, pokretanje pitanja opoziva.
Republikanci trenutno imaju samo pet mandata više u Predstavničkom domu, dok u Senatu drže 53 mesta, naspram 47 demokratskih.
Važnost ovih izbora prevazilazi puko prebrojavanje mandata. Reč je o prvom velikom testu Trampove popularnosti od povratka u Belu kuću, referendumu o ekonomskoj politici obeleženoj visokim carinama i rastućim troškovima života, ali i o pitanju da li će Kongres zadržati sposobnost nadzora nad izvršnom vlašću.
Ako demokrate preuzmu makar jedan dom Kongresa, dobiće ovlašćenja za saslušanja, izdavanje sudskih poziva i istrage administracije, uključujući kontroverzu oko dosijea Džefrija Epstina, koja je uzdrmala i deo republikanske baze.
Pad Trampove popularnosti
Tramp u završnicu kampanje ulazi politički oslabljen. Prema proseku anketa "Silver Bulletin", analitičkog projekta statističara Nejta Silvera, Trampova neto popularnost pala je na novi minimum njegovog drugog mandata i iznosi minus 20 procentnih poena. Njegov rad odobrava 38 odsto građana, dok ga 58 odsto ne odobrava.
To je, prema istom izvoru, lošiji rezultat nego u bilo kom trenutku njegovog prvog mandata, uključujući period posle nereda na Kapitolu 6. januara 2021. godine.
Drugi preseci anketa pokazuju slične rezultate - oko 37 do 38 odsto građana odobrava njegov rad, dok ga između 57 i 59 odsto ne odobrava. Tramp posebno loše rezultate beleži među mlađim i nezavisnim biračima.
Rast životnih troškova izaziva najveću zabrinutost birača, tvrdi Alek Filips, glavni politički ekonomista "Goldman Saksa". Analitičari i ankete pad popularnosti pripisuju velikom skoku cena goriva i inflaciji.
Uz to, istekle subvencije za zdravstveno osiguranje u okviru Zakona o pristupačnoj zdravstvenoj zaštiti (ACA) i smanjenje sredstava za "Medikejd", usvojeno u sklopu Trampovog poreskog i budžetskog zakona, postali su ključna tema demokratske kampanje. Lider demokratske manjine u Predstavničkom domu Hakim Džefris obećao je da će stranka, ukoliko osvoji većinu, poništiti te rezove.
Pored ekonomije, kampanju je obeležila i afera oko dosijea s*ksualnog prestupnika Džefrija Epstina, koji je nekada bio blizak Trampu. Objavljivanje u velikoj meri cenzurisanih dokumenata krajem 2025. godine razljutilo je deo republikanskih kongresmena, dok je republikanski strateg Brajan Darling upozorio da "ograničeno objavljivanje ostaje politički rizik za sve republikance u neizvesnim izbornim jedinicama".
Republikanski kongresmen Tomas Masi, koji je zajedno sa demokratom Rohom Kanom predvodio inicijativu za potpuno objavljivanje dosijea, izjavio je da će afera "naštetiti republikancima na međuizborima".
Prekrajanje izbornih jedinica
Prekrajanje izbornih jedinica postalo je jedna od najvažnijih bitaka ovih izbora. Najveća borba vodi se u Teksasu, koji je usvojio novu mapu izbornih jedinica koja bi republikancima mogla da donese do pet dodatnih mandata. Savezni sud u El Pasu blokirao je primenu nove mape, ali je Vrhovni sud SAD privremeno dozvolio njeno korišćenje na izborima dok se sudski postupak nastavlja.
Guverner Kalifornije Gevin Njusom odgovorio je referendumskom inicijativom "Predlog 50", koju su birači odobrili, čime je otvoren put demokratskoj mapi koja bi stranci mogla da donese pet dodatnih mesta.
Vrhovni sud odbio je hitnu žalbu republikanaca protiv te mape.
Slične bitke vode se u Misuriju, Severnoj Karolini, Ohaju, Floridi i Luizijani, gde je odluka Vrhovnog suda o Zakonu o biračkim pravima otvorila mogućnost ukidanja izbornih jedinica sa afroameričkom većinom.
Prema analizi "Cook Political Reporta", republikanci bi zahvaljujući prekrajanju mogli da dobiju osam dodatnih mesta, dok bi demokrate mogle da ostvare neto dobitak od dva mandata. To znači da su republikanci u strukturnoj prednosti uprkos protivudaru iz Kalifornije.
Bitka za Senat
Bitka za Senat vodi se u devet saveznih država koje analitičari smatraju neizvesnim. Demokrate brane dva mesta u državama u kojima je Tramp pobedio 2024. godine - Džordžiji i Mičigenu.
Republikanci brane sedam mesta, uključujući Mejn, gde senatorka Suzan Kolins, koja je šest puta birana i jedina je republikanska senatorka iz države u kojoj je Kamala Haris pobedila 2024. godine, brani mandat od demokratskog kandidata Troja Džeksona.
Najizglednija prilika demokrata da osvoje republikansko mesto nalazi se u Severnoj Karolini, gde se dugogodišnji senator Tom Tilis povukao posle sukoba sa Trampom zbog poreskog zakona.
Dodatne prilike demokratama otvaraju se u Ohaju i na Aljasci, dok se nadaju iznenađenjima u Ajovi i Teksasu ukoliko se politička klima dodatno pogorša za republikance.
Ankete o stranačkim preferencijama za Kongres, bez navođenja imena kandidata, pokazuju prednost demokrata, ali sa velikim razlikama u zavisnosti od istraživanja.
Prosek "Silver Bulletina" krajem jula pokazivao je prednost demokrata od približno šest procentnih poena, dok je istraživanje Emerson koledža zabeležilo prednost od 11 poena. "Morning Consult" i "Rasmussen" beleže manje razlike, od tri do četiri poena.
Hari Enten, analitičar CNN-a, upozorio je da demokrate zaostaju za rezultatima koje su u istoj fazi izbornih ciklusa beležile 2006. i 2018. godine, kada su vodile za sedam poena. To sugeriše da mogućnost velikog "plavog talasa" možda nije toliko izvesna koliko pokazuju pojedine ankete sa dvocifrenom prednošću demokrata.
Predsednik Tramp javno odbacuje pesimistične prognoze. Na skupu sa republikanskim guvernerima izjavio je da očekuje da će stranka ostvariti "fantastičan" rezultat na izborima, dodajući da bi ishod mogao da predstavlja "veliko iznenađenje".
Nekoliko mogućih scenarija
Istovremeno, demokratsko rukovodstvo u Senatu javno se priprema za mogućnost da Tramp pokuša da ospori legitimnost izbora. Lider demokratske manjine u Senatu Čak Šumer sazvao je zatvoreni sastanak senatora radi pripreme za ono što je nazvao "scenarijem sudnjeg dana".
Povod je bio Trampov govor naciji o "integritetu izbora" krajem jula, u kojem je ponovio tvrdnje o izbornoj prevari iz 2020. godine i unapred doveo u pitanje verodostojnost novembarskih izbora.
Kada je reč o najizglednijim scenarijima za novembar, analitičari uglavnom vide tri moguća ishoda. Prvi je da demokrate preuzmu Predstavnički dom, ali ne i Senat. Drugi je da republikanci zadrže kontrolu nad oba doma, dok je treći, ređe pominjan scenario, širi "plavi talas", u kojem bi demokrate osvojile oba doma sa ubedljivom većinom.
Posledice po Trampa razlikovale bi se u zavisnosti od ishoda.
Gubitak Predstavničkog doma omogućio bi demokratama da pokrenu opsežne istrage administracije, uključujući saslušanja o carinskoj politici, racijama imigracione službe ICE i dosijeu Epstin. To bi praktično zaustavilo Trampov zakonodavni program tokom poslednje dve godine mandata i primoralo ga da se pretežno oslanja na izvršne uredbe.
Gubitak Senata dodatno bi ugrozio potvrđivanje kandidata za pravosudne i izvršne funkcije. Sa druge strane, ukoliko republikanci zadrže kontrolu nad oba doma, Trampova pozicija uoči izbora 2028. godine bila bi ojačana, a kandidati poput potpredsednika Džej Di Vensa dobili bi dodatni politički zamah.
Analitičari sa svih strana političkog spektra saglasni su da će ovi međuizbori, bez obzira na konačan rezultat, predstavljati jasan referendum o Trampovom drugom mandatu i pravcu kojim će se Sjedinjene Američke Države kretati tokom poslednje dve godine njegovog predsedničkog mandata.
BONUS VIDEO:
(Jutarnji List/Mondo)