- Ruski naučnici otkrili su Keldiševu struju u Barencovom i Karskom moru, koja prenosi toplu i slanu vodu i utiče na stvaranje i topljenje leda.
- Analiza 25 ekspedicija pokazala je da struja ide od severa Nove Zemlje ka Laptevskom moru, na potezu dužem od hiljadu kilometara.
- Nalazi su važni za procenu uslova na Arktiku, dok Rusija istovremeno razvija Severni morski put i očekuje rast tereta do 2035.
Ruski naučnici otkrili su novu toplu površinsku struju u vodama Barencovog i Karskog mora, koja utiče na stvaranje i topljenje ledenog pokrivača u području sve važnijem za pomorski saobraćaj, saopštila je Ruska naučna fondacija.
Keldiševa struja i njen uticaj na led
Keldiševa struja, nazvana po ruskom naučno-istraživačkom brodu Akademik Mstislav Keldiš, prenosi velike količine tople i slane vode iz Atlantskog okeana u ruski deo Severnog ledenog okeana, snažno utičući na sezonsko topljenje i zamrzavanje leda na površini mora.
Analiza podataka prikupljenih u 25 ekspedicija tokom 30 godina pokazuje da struja izvire severno od arhipelaga Nova Zemlja i kreće se ka severoistoku, do Laptevskog mora, na potezu dužem od hiljadu kilometara. Široka je od 50 do 100 kilometara, a duboka od 50 do 100 metara.
Povezane anomalije primećuju se tokom cele godine, zaključili su ruski naučnici, istakavši da se taj prirodni fenomen mora uzeti u obzir pri proceni promenljivih uslova u ledenom pokrivaču ruskog Arktika.
Severni morski put i rast pomorskog saobraćaja
Sukob na Bliskom istoku i poremećaji u pomorskom saobraćaju skrenuli su pažnju na mogućnost prevoza tereta Severnim ledenim okeanom.
Rusija tako planira da razvija Sjeverni morski put, transportni koridor dug 5.600 kilometara, koji se proteže od Karskih vrata do Beringovog prolaza i povezuje morske luke na severu Rusije sa plovnim rekama u Sibiru u jedinstven transportni sistem.
Kineska kontejnerska kompanija "Sea Legend Shipping" namerava da na tom pomorskom koridoru pokrene prvu redovnu kontejnersku liniju sa odredištem u Evropi, objavio je početkom avgusta Rosatom, koji upravlja Severnim morskim putem.
Sredinom avgusta Severnim morskim putem zaplovio je ka Evropi i južnokorejski kontejnerski brod PanStar Acro, označivši kraj desetogodišnje pauze u plovidbi južnokorejskih plovila tom rutom.
Prognoze rasta saobraćaja do 2035. godine
U nepunih prvih osam meseci ove godine obim prevezenog tereta uvećan je za čak 15 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dostigavši 24,2 miliona tona, objavio je prošle nedelje zvaničnik ministarstva Aleksej Čekunkov, prema izveštaju TASS-a.
Šef Rosatoma Aleksej Lihačov procenjuje da će u celoj 2026. godini obim prevezenog tereta porasti za 14 odsto, a do 2035. bi trebalo da dostigne između 110 miliona i 150 miliona tona, prema "osnovnom" scenariju.
"Uz povoljne makroekonomske uslove i dostupnu odgovarajuću infrastrukturu, preusmeravanje tereta sa severozapada moglo bi do 2040. godine da poveća promet tereta i na 200 miliona tona", rekao je Lihačov u razgovoru za časopis Expert.
BONUS VIDEO: