- Jedinstvena Rusija osvojila je 355 od 450 mesta u Dumi i zadržala ustavnu većinu, prema preliminarnim rezultatima posle tri dana glasanja.
- Izlaznost je premašila 59 odsto, a izbori su održani uz ukrajinske napade, proteste opozicije i kritike EU zbog represije.
Stranka Jedinstvena Rusija predsednika Vladimira Putina osvojila je rekordan broj mesta na parlamentarnim izborima, pokazuju preliminarni rezultati objavljeni danas nakon tri dana glasanja obeleženih snažnim ukrajinskim napadima.
Na izborima su smele da učestvuju samo stranke koje u različitoj meri podržavaju Putina i nastavak rata u Ukrajini. Jedina stranka koja se otvoreno protivi ratu, Jabloko, bila je isključena. Glasanje se od petka do nedelje održavalo i u delovima Ukrajine koje je Rusija anektirala i drži pod svojom kontrolom.
Nakon obrađenih više od 95 odsto biračkih mesta, Jedinstvena Rusija osvojila je 355 od ukupno 450 mesta u donjem domu parlamenta, Dumi. Bili su to prvi parlamentarni izbori od početka rata u Ukrajini 2022. godine.
"Ovo je najveća izlaznost evidentirana do sada na ovom nivou"
Kremlj je danas pozdravio rezultate, uz poruku da oni "pokazuju izuzetnan nivo kohezije unutar ruskog društva kada je u pitanju predsednik države". Prema preliminarnim rezultatima, Komunistička partija Rusije (KPRF) osvojila je 40 mesta, nacionalistički LDPR 25, a stranka Novi ljudi 20 mesta.
Putinova stranka tako zadržava takozvanu "ustavnu" većinu, odnosno najmanje dve trećine mesta u Dumi. Za to je potrebno 301 mesto, a takva većina omogućava joj donošenje ustavnih amandmana bez podrške drugih stranaka.
Predsednica Izborne komisije, Ela Pamfilova, na konferenciji za novinare pohvalila je "rekordnu" izlaznost, koja je zvanično premašila 59 odsto.
"Ovo je najveća izlaznost evidentirana do sada na ovom nivou", rekla je.
Konačni rezultati očekuju se u petak
Dmitrij Medvedev, bivši ruski predsednik i sadašnji lider Jedinstvene Rusije, pozdravio je poverenje birača i obećao da će stranka "podržati pravac koji je postavio predsednik" i da će "približiti zemlju pobedi".
Poslednji dan glasanja obeležio je veliki ukrajinski napad. Juče ujutro korišćeno je više od hiljadu dronova. Ruske vlasti objavile su da su na periferiji Moskve poginule dve osobe. U samom gradu oštećena je velika rafinerija, rekao je gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin.
Sobjanjin je osudio napad i rekao da je bio "jasno planiran s ciljem ometanja izbora". Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je da su ukrajinski udari "znatno uticali na moskovsku regiju".
Zelenski je razgovarao i sa Donaldom Trampom, koji je pozvao Kijev da prekine napade na ruske rafinerije. Rekao je i da je pristao na sastanak sa američkim predsednikom u Njujorku i da su razgovarali o "idejama koje će doprineti deeskalaciji".
Protesti i reakcije
Izbori su održani u vreme pojačanih društvenih tenzija. Rusija se suočava sa zapadnim ekonomskim sankcijama, redovnim ukrajinskim vazdušnim napadima, nestašicom goriva i ograničenjima interneta u nekoliko regiona.
U Berlinu, gde živi jedna od najvećih ruskih dijaspora, nekoliko desetina prognanih pristalica opozicije protestovalo je uz povike "Rusija će biti slobodna!" i "Ne ratu!", prenosi AFP.
Ispred ruske ambasade u Londonu okupilo se oko stotinu ljudi. Mnogi su nosili ukrajinske zastave, a neki transparente s porukom "Recite ne Putinu". Evropska unija osudila je izbore, ocenivši da su održani u atmosferi "sistematske i institucionalizovane represije".
BONUS VIDEO:
(Index/MONDO)