Muškarci sve češće traže savet od urologa zbog problema s dužinom penisa iako je kod većine polni organ sasvim normalne veličine.
Italijanski naučnici dr Marko Orderda i dr Paolo Gontero sa Univerziteta u Torinu analizirali su najnovije hirurške i nehirurške tehnike uvećanja penisa kako bi utvrdili njihovu efikasnost i bezbednost.
Ustanovili su da su pojedine nehirurške metode zaista efikasne dok druge samo izazivaju bol i razočarenje.
Kada je reč o hirurškim zahvatima, oni mogu biti opasni i pokazuju "nedopustivo visoku stopu komplikacija", navodi se u studiji objavljenoj u časopisu Britanskog društva urologa.
Od neinvazivnih metoda kao najefikasniji pokazali su se "penilni ekstenderi" kojima se postiže prosečno uvećanje od 1,8 do 2,3 centimentra.
Ovi dodatni centimetri su, međutim, rezultat mukotrpne terapije. Naime, potrebno je izdržati četiri do šest sati istezanja dnevno tokom četiri do šest meseci.
Jedna druga sprava, pod imenom "penilna pumpa", koja isteže falus pomoću vakuuma, nije se pokazala kao najefikasnija, premda je pojedinim pacijentima pružila izvesnu dozu psihološke satisfakcije.
Takozvani skrotalni prstenovi - rastegljive ili rigidne trake koje se obavijaju oko korena testisa i penisa - "mogli bi da pomognu u povećanju penisa i da održe erekciju kod muškaraca koji pate od anksioznosti", objašnjavaju italijanski istraživači, dodajući, međutim, da je evaluacija obavljena na svega dva slučaja.
Za takozvane penilne vežbe za izduživanje, dr Oderda i dr Gontero tvrde da ne postižu nikakve rezultate.
Merena sa gornje strane, dužina muškog polnog organa se smatra normalnom ukoliko dostiže najmanje četiri centimetra u opuštenom, a 7,5 centimetara u erektivnom stanju. Ako je verovati istraživanjima, naši muškarci nemaju razloga za brigu.
(Tanjug)
Ustanovili su da su pojedine nehirurške metode zaista efikasne dok druge samo izazivaju bol i razočarenje.
Kada je reč o hirurškim zahvatima, oni mogu biti opasni i pokazuju "nedopustivo visoku stopu komplikacija", navodi se u studiji objavljenoj u časopisu Britanskog društva urologa.
Od neinvazivnih metoda kao najefikasniji pokazali su se "penilni ekstenderi" kojima se postiže prosečno uvećanje od 1,8 do 2,3 centimentra.
Ovi dodatni centimetri su, međutim, rezultat mukotrpne terapije. Naime, potrebno je izdržati četiri do šest sati istezanja dnevno tokom četiri do šest meseci.
Jedna druga sprava, pod imenom "penilna pumpa", koja isteže falus pomoću vakuuma, nije se pokazala kao najefikasnija, premda je pojedinim pacijentima pružila izvesnu dozu psihološke satisfakcije.
Takozvani skrotalni prstenovi - rastegljive ili rigidne trake koje se obavijaju oko korena testisa i penisa - "mogli bi da pomognu u povećanju penisa i da održe erekciju kod muškaraca koji pate od anksioznosti", objašnjavaju italijanski istraživači, dodajući, međutim, da je evaluacija obavljena na svega dva slučaja.
Za takozvane penilne vežbe za izduživanje, dr Oderda i dr Gontero tvrde da ne postižu nikakve rezultate.
Merena sa gornje strane, dužina muškog polnog organa se smatra normalnom ukoliko dostiže najmanje četiri centimetra u opuštenom, a 7,5 centimetara u erektivnom stanju. Ako je verovati istraživanjima, naši muškarci nemaju razloga za brigu.
(Tanjug)