Najvažnije od svih mleka, majčino mleko, nekako uzimamo zdravo za gotovo. Pa da vidimo, kako se stvara "mleko svih mleka"...
Sigurno vam je nekad palo na pamet, dok u supermarketu prolazite pored svih onih fensi "mleka -koja-nisu-mleka", "cekaj, kako se 'muze' badem? ili soja? ili indijski orah? ili..."
A opet, najvažnije od svih mleka, majcino mleko, nekako uzimamo zdravo za gotovo. Pa da vidimo, kako se stvara "mleko svih mleka"...
"To mleko stvaraju specijalizovane celije u ženskim grudima", kaže dr Loren Levin, profesor pedijatrije na Kolumbiji.
Evo kako se to dešava... Kad žena ostane u drugom stanju, hormoni šalju poruku specijalizovanim endokrinim celijama koje se nalaze u predelu alveola da ce uskoro biti vreme da stvaraju mleko, i pomeraju ga u mlecne kanale, koji vode ka bradavicama, objašnjava dr Levin.
Nakon porodaja, to se intenzivira, a telo zatim "prikuplja" sastojke za stvaranje mleka iz krvi žene, i sintetiše ih u mlecnim žlezdama, "dodajte" na to i bebu na dojci i - "prijatno" - eto maminog mleka.
Mlecni kanali i žlezdane celije su deo normalne anatomije dojke, i žene se radaju sa njima. Oni se povecavaju tokom puberteta (zbog cega grudi rastu), a zatim i tokom trudnoce i ranih faza dojenja (kada grudi takode - rastu).
Ali, iako anatomski gledane grudi žene imaju sve "delove" potrebne za stvaranje mleka, to se ipak ne dešava sve do samog kraja trudnoce i porodaja.
Kad mama koja je upravo rodila bebu, tu bebu zagrli i privije na grudi, nervni završeci šalju mozgu signal da oslobodi hormone (prolaktin i oksitocin) koji telu kažu "mleko, brzo". I upravo je to razlog zbog kojeg je važno da beba pocne da sisa što je pre moguce. "Sam taj cin stavljanja bebe na grudi i trenutak u kojem beba uzima bradavicu u usta i pocinje da sisa, pokrece lanac dogadaja u telu žene", objašnjava dr Levin.
Majcino mleko bogato je hranljivim i gradivnim materijama koje su neophodne novorodencetu u prvim mesecima života. Pomislite samo: masti, proteini, ugljeni hidrati, voda, masne kiseline, aminokiseline, minerali, vitamini i makroelementi.
Nauka još nije potpuno uspela da objasni kako "rade" razlicite komponente majcinog mleka, ali zna se da "rade" zajedno, i da su za bebu neprocenjive.
"Nije još eksperimentalno dokumentovano šta sve do tancina sadrži majcino mleko, kako se to što sadrži 'nade' u njemu, niti šta sve to tacno znaci za dete", kaže dr Kejti Hinde, profesor Centra za Evoluciju i medicinu, na Univerzitetu Arizone.
Znamo da majcino mleko prolazi kroz tri razlicite faze, i da menja i izgled i sastav kako beba raste. Prvo mleko, kolostrum, koje se stvara u danima pred porodaj i tokom nekoliko dana nakon porodaja je bogato imunim molekulima i šecerima koji su neophodni da bi bebin sistem organa za varenje mogao da pocne da funkcioniše kako treba. Prelazno mleko je kremastije od kolostruma i ima više masnoca. I to je samo još jedan dokaz da je žensko telo cudo - samo dva ili pet dana nakon porodaja, ucinice toliko toga da bi beba koju je upravo donelo na ovaj svet mogla što bolje da iskoristi sve sastojke mleka...
Na kraju, nastaje zrelo mleko, i njegova "proizvodnja" pocinje desetak dana nakon porodaja, i traje sve dok beba ne prestane da sisa.
Za razliku od kravljeg mleka koje sadrži mnogo kazeina i malo proteina nalik na ove iz surutke, majcino mleko sastoji se uglavnom od proteina nalik na one koje sadrži surutka, i malo kazeina. Mnoga istraživanja ukazuju da je dojenje važno za razvijanje bebinog imunog sistema. Kada mama koja doji dode u kontakt sa infektivnim 'agensima' iz okruženja, njen organizam stvara antitela, koja onda dojenjem stižu i do bebe, objašnjava dr Levin.
Osim toga, majcino mleko bogato je i enzimima koji pomažu varenje i imaju antizapaljenska dejstva, a pospešuje i rast dobrih bakterija u crevima, što smanjuje rizik od alergija.
Ipak, ono što je zaista cudesno kad je rec o majcinom mleku je cinjenica da se ono neprestano prilagodava - promenama u telu majke i potrebama bebe. "Kako mamini hormoni variraju u toku dana, variraju i oni u mleku. A kad se beba razboli, raste udeo imunih molekula u majcinom mleku, cak i ako je mama zdrava", objašnjava dr Hinde.
Cudo života - svaka beba i svaka mama.