Svi znamo da nije lepo lagati, ali čak i ako zanemarite elementarnu pristojnost, ostaje dovoljno dobrih razloga da uvek govorite istinu. Evo šta kaže nauka.
Laganje je opasno po zdravlje, i to bez obzira da li se iza njega krije dobra ili loša namera, pokazalo je nedavno sprovedeno istraživanje.
Vecina ljudi povremeno pribegava takozvanim belim ili bezopasnim lažima, da bi izbegli neke neprijatne situacije ili da ne bi povredili ljude koje vole.
Ali, ispostavilo se da koji god da se razlog krije iza toga, laganje gotovo uvek škodi fizickom i mentalnom zdravlju osobe koja mu pribegava.
Studija naucnika sa Univerziteta u San Dijegu potvrduje zakljucak istraživanja iz 2012 – da nas iskrenost cini srecnijim.
U novom istraživanju, proucavan je uticaj belih laži na naš svakodnevni život.
U prvom delu studije, analizirano je kada ljudi pribegavaju bezazlenim lažima, a u obzir je uzet i nivo saosecajnosti koji osecaju prema osobi koju lažu.
Utvrdeno je da naklonost i viši stepen saosecajnosti sa tom osobom povecava verovatnocu da cemo je slagati iz dobre namere.
"Efekat saosecajnosti na verovatnocu da ce neko izreci bezazlenu laž delimicno je odreden našom željom da sebe poštedimo neprijatnosti i emotivne povredenosti do koje bi moglo da dode ukoliko bismo rekli istinu", navodi se u studiji.
U drugom delu istraživanja, naucnici su se pozabavili pitanjem na koji tacno nacin saosecanje izaziva te bele laži, prenosi "Dejli mejl".
Naucnici su posmatrali razlike u tome kako razliciti ljudi izražavaju svoju naklonost prema nekome.
Ispostavilo se da ponekad iza belih laži stoji želja da sebe poštedimo neprijatnosti do koje bi moglo doci ukoliko bismo rekli istinu. Ali, iako se iza ovakvih laži krije želja da ne remetimo svoju srecu, ispostavilo se da je efekat potpuno suprotan.
Studija naucnika sa Univerziteta Notr Dam, objavljena 2012. ispitivala je kako laganje utice na mentalno zdravlje. Ispostavilo se da su ljudi koji su iskreni prema onima do kojih im je stalo generalno srecniji u životu.
Psiholozi su posmatrali 110 ljudi starosti od 18 do 71 godine, tokom perioda od 10 nedelja.
Polovini ispitanika receno je da ne lažu nikoga ni o cemu, bez obzira na okolnosti, tokom 10 nedelja, dok druga polovina ispitanika nije dobila nikakve posebne instrukcije, i oni su bili „kontrolna“ grupa.
Po isteku tih 10 nedelja, ispostavilo se da su ispitanici iz grupe koja nije lagala bili boljeg fizickog i mentalnog zdravlja od onih iz kontrolne grupe. Osim toga, oni su izjavili i da su se njihovi odnosi sa ljudima do kojih im je stalo, clanovima porodice ili prijateljima, znacajno popravili tokom ta dva i po meseca.
Iako vam se cini da nije moguce živeti tako da budemo potpuno iskreni u svakoj situaciji, psiholozi savetuju da barem pokušate. Možda vremenom shvatite da i nije toliko teško...