I vi možete da učestvujete u njegovom stvaranju.
Univerzitetska biblioteka iz Beograda i Vikimedija Srbije zapocele su, u saradnji sa mnogobrojnim volonterima-saradnicima, izradu prvog narodnog gramatickog recnika srpskog jezika na Internet adresi lab.unilib.rs.
"U ovoj fazi projekta radi se na sastavljanju prve narodne recnicke baze podataka o padežnim promenama imenica srpskog jezika. Kažem narodne jer je stvaraju pripadnici našeg naroda, svi oni koji imaju želje i volje da odvoje malo vremena i, uz osnovno znanje o radu sa racunarima i cinjenicu da im je srpski maternji jezik, daju svoj doprinos izgradnji jednog od prvih operativnih digitalnih infrastrukturnih alata za naš jezik", kaže za RTS Nikola Smolenski, jedan od osnivaca Vikimedije Srbije i "spiritus movens" ovog projekta, koji obezbeduje programersku, tehnicku ali i strucnu podršku projekta.
Smolenski je objasnio da, na osnovu predloga reci koje obezbeduje algoritam, volonteri-saradnici unose padežne oblike reci, na brz, lak i jednostavan nacin.
Nova jezicka pravila: Sutkinja, psihijatresa...?
"Potrebno vam je manje od dva minuta da se registrujete za rad na projektu, a manje od jednog minuta da jednu imenicu srpskog jezika ucinite trajno sacuvanom i upotrebljivom u mnogobrojnim buducim projektima, unoseci u za to predvidena polja njenih sedam padežnih oblika", istice Smolenski.
Univerzitetska biblioteka "Svetozar Markovic" iz Beograda pruža infrastrukturnu podršku projektu.
"Nama je važno da su rezultati projekta u javnom vlasništvu, odnosno da svaka rec koju unesu naši saradnici-volonteri postaje vlasništvo svih gradana Srbije i sveta i da svi oni koji ce u buducnosti želeti da iskoriste prednosti postojanja jedne ovakve digitalne infrasrtukture to mogu da urade bez ikakve nadoknade", navodi zamenik direktora biblioteke dr Adam Sofronijevic.
Imali biH smo nešto da vam kažemo
Smatra da ce postojanje jednog ovakvog narodnog gramatickog recnika dati i odredeni doprinos i izradi recnika koja se odvija u naucnom kontekstu u našim institutima i na fakultetima, jer ce i njihovi autori i istraživaci moci da se koriste ovom infrastrukturom kao dopunskim izvorom za svoj rad.
"U ovom projektu mi se oslanjamo na statisticke parametre do kojih smo došli tokom faze testiranja u kojoj je utvrden, na osnovu naših iskustava i iskustava slicnih projekata realizovanih u drugim zemljama, potreban broj unosa za istu rec kako bi se automatskim poredenjem došlo do pravilnog oblika reci", kaže Sofronijevic.
Ocekuje da u najskorije vreme još veci broj institucija kulture i nauke uzmu ucešca u promociji ovog projekta, da postanu partneri na projektu, pre svih javne biblioteke koje imaju pristup širokom krugu onih koji su zainteresovani za knjigu i srpski jezik.
U ovom gradu se srpski jezik govori PRAVILNO
"U tom smislu medu prvima je takvo interesovanje pokazala Biblioteka Grada Beograda i mi se radujemo toj važnoj saradnji za koju ocekujemo da ce doneti veliki broj novih volontera-saradnika na izradi recnika – biblioteckih korisnika i ljubitelja knjige", dodaje Sofronijevic.
Vikimedija Srbije i Univerzitetska biblioteka iz Beograda pozivaju sve zainteresovane kojima je srpski maternji jezik da doprinesu izgradnji ovog recnika. Unos reci uz registraciju korisnika omogucen je na Internet adresi lab.unilib.rs, gde se može preuzeti i kratko uputstvo za rad, navodi RTS.