
Japanski naučnici su uspeli da iz jedne gljive, koja napada i uništava drveće, izdvoje ferment koji razgrađuje pigment melanin i kosi menja boju.
To otkriće će omogućiti ženama koje žele da postanu plavuše, da više ne koriste vodonik-peroksid, objavljeno je u Tokiju.
Za uklanjanje boje kose tradicionalno se koristi metoda oksidacije, pre svega vodonik-peroksidom. Peroksid se na kosi razlaže uz oslobađanje atomskog kiseonika - izuzetno aktivnog oksidansa.
Pri posvetljenju kose primenjuju se i druga jedinjenja iz kojih se pri uzajamnom delovanju s vodom oslobađa peroksid, ali je i tu aktivna materija atomski kiseonik. S kiseonikom se po sposobnosti za oksidaciju mogu meriti samo hlor i fluor, ali su oni krajnje otrovni tako da ne postoji zamena za vodonik-peroksid radi oksidacije.
Neki prestižni frizerski saloni uveravaju svoje mušterije da ne koriste peroksid koji pri stalnoj upotrebi izaziva krtost i suvoću kose.
Za uklanjanje boje kose može se, međutim, koristiti ne samo oksidacija melanina, već i njegovo razgrađivanje pomoću fermenata. Upravo takav ferment su po prvi put izdvojili japanski naučnici iz gljive basidiomycete ceriporiopsis.
Fermenti su, inače, belančevine koje se formiraju u gljivama zahvaljujući specijalnom genu. Doktor Kenzo Koike namerava da izdvoji taj gen i da ga "ugradi" u tradicionalni objekat biohemičara - bakteriju koli, što bi, kao rezultat, omogućilo da se ferment za beljenje kose koji apsolutno nije štetan proizvodi u velikim količinama, prenela su japanska glasila.
(Tanjug)
To otkriće će omogućiti ženama koje žele da postanu plavuše, da više ne koriste vodonik-peroksid, objavljeno je u Tokiju.
Za uklanjanje boje kose tradicionalno se koristi metoda oksidacije, pre svega vodonik-peroksidom. Peroksid se na kosi razlaže uz oslobađanje atomskog kiseonika - izuzetno aktivnog oksidansa.
Pri posvetljenju kose primenjuju se i druga jedinjenja iz kojih se pri uzajamnom delovanju s vodom oslobađa peroksid, ali je i tu aktivna materija atomski kiseonik. S kiseonikom se po sposobnosti za oksidaciju mogu meriti samo hlor i fluor, ali su oni krajnje otrovni tako da ne postoji zamena za vodonik-peroksid radi oksidacije.
Neki prestižni frizerski saloni uveravaju svoje mušterije da ne koriste peroksid koji pri stalnoj upotrebi izaziva krtost i suvoću kose.
Za uklanjanje boje kose može se, međutim, koristiti ne samo oksidacija melanina, već i njegovo razgrađivanje pomoću fermenata. Upravo takav ferment su po prvi put izdvojili japanski naučnici iz gljive basidiomycete ceriporiopsis.
Fermenti su, inače, belančevine koje se formiraju u gljivama zahvaljujući specijalnom genu. Doktor Kenzo Koike namerava da izdvoji taj gen i da ga "ugradi" u tradicionalni objekat biohemičara - bakteriju koli, što bi, kao rezultat, omogućilo da se ferment za beljenje kose koji apsolutno nije štetan proizvodi u velikim količinama, prenela su japanska glasila.
(Tanjug)
Pridruži se MONDO zajednici.