Piletinu kupljenu na pijaci kod legalnog prodavca jedna Novosađanka je kod kuće rasekla i zgrozila se. Umesto da bude ružičasto, meso je bilo zeleno. Šta je tome uzrok, da li je to zbog antibiotika ili nekih drugih preparata za koje se sumnja da ih uzgajivači daju živini, otkrili su u "Jutru" na Prvoj dr Ivana Branković Lazić, pomoćnica direktora Instituta za higijenu i tehnologiju mesa i Marko Dragić, Nacionalna organizacija potrošača Srbije.

"Meso u suštini može da bude promenjeno iz različitih razloga, da li je to mikrobiološka kontaminacija, hemijske promene koje se odigravaju u mesu ili neki drugi razlog... Ono što je bitno, kada su promene boje, ukusa, mirisa u pitanju, to je da takvo meso nije upotrebiljivo za ishranu ljudi. Mi na fotografiji možemo da vidimo da je izmenjeno, ali za sve stalo su potrebne dodatne laboratorijske analize. Pored ovoga, postoje i degerativne promene u mesu koje se javljaju tokom rasta i razvoja. U ovakvim situacijama treba se obratiti nadležnim organima, Veterinarskoj inspekciji koja će obaviti kontrolu i postupiti po Zakonu bezbednosti hrane", objasnila je dr Branković Lazić.

Prema rečima Marka Dragića iz Nacionalne organizacije potrošača Srbije, ovakvi propusti su vrlo česti i mogući u mlečnim proizvodima.

"Svakodnevno dobijamo neke fotografije koje se tiču bezbednosti hrane, posebno kada su u pitanju pijace, jer je to osetljivo mesto za prodaju. Treba da postoje posebni uslovi za skladištenje, čuvanje i sve što je po Zakonu bezbednosti hrane potrebno da se ispunjava. Pored belog mesa, postoji dosta mogućnosti da se sa mlečnim proizvodima dođe do propusta. Prvi sledeći prigovori su na mlečne proizvode i njihov kvalitet. Nedostaje što više kontrole, trebalo bi je pojačati", otkrio je Dragić, a dr Branković Lazić je naglasila da je odgovornost prvenstveno na proizvođaču mesa.

"Do 2011. godine je sve bilo na Veterinarskoj inspekciji, ali od tada sva odgovornost za bezbednost i kvalitet hrane jeste na proizvođaču. Subjekat mora da ima obezbeđen sistem da osigura bezbednost hrane koja će se plasirati na tržište. Ukoliko Veterinarska inspekcija posumnja, onda oni mogu da uzmu službeni uzorak, ali odgovornost je na proizvođaču", objasnila je doktora.

Bolest zelenih mišića?

"Bolest zelenih mišića ili stručnije nazvana degenereativna pektoralna miopatija nastaje kada se pilići tove ubrzano i preterano. Zahtevi tržišta su sve veći zbog povećanih zahteva za količinom hrane, zbog toga i dolazi do ubrzanog tova. Nema nekih naučnih dokaza da je u pitanju mikobiološka kontaminacija, ali ne možemo da tvrdimo da negativno utiče na zdravlje ljudi", objasnila je doktorka i dodala:

"Meso koje se nalazi na tržištu ne sme da sadrži antibiotike, bez obzira da li se radi o piletini ili nekom drugom mesu. Kada govorimo o proizvodima od mesa koji se nalaze u supermarketima, u pitanju je industrijska proizvodnja. Dozvoljena je upotreba aditiva prema određenim propisima, ali u svežem mesu, mleku, jajima nema antibiotika. Prosto nije dozvoljeno", rekla je dr Branković Lazić.

Nikada ne kupujte meso sa bilo kakvim promenama, upozorila je doktorka.

"Sve zavisi od vrste kategorije mesa i od načina ishrane životinja. Treba obratiti pažnju na svaku promenu i delovati u skladu sa tim. Ne treba kupovati takvo meso. Ne postoji manje zdravo i više zdravo meso. Za mladog i zdravog čoveka sve vrste mesa treba da budu zastupjene u ishrani kako bi se organizam pravilno razvijao. Kada govorimo o osobama sa raznim oboljenjima, svakako da postoje neka ograničenja", objasnila je doktorka.

(MONDO)