Svake godine "studenati" iz celog sveta pokušavaju da uđu u tajne proizvodnje italijanskog sladoleda u Bolonji. Na svojevrsnom "Đelato Univerzitetu" polaznici uče kako da naprave tradicionalni, ali i sladoled neobičnog ukusa.
U sedištu poznate kompanije za proizvodnju mašina za sladoled "Karpiđani" (Carpigiani) u blizini Bolonje u centralnoj Italiji, postoji svojevrsna škola u kojoj se uči veština pravljenja sladoleda - "Đelato Univerzitet". Svake godine desetina hiljada "studenata" iz celog sveta ovde pokušava da uđe u tajne proizvodnje vrhunskog italijanskog sladoleda.
Nedeljni kurs sa smeštajem u obližnjem hotelu košta oko 800 evra, a direktor škole je Kaori Ito (31), poreklom Japanac koji živi u Italiji poslednjih sedam godina.
Pored sladoleda tradicionalnih ukusa maline, lešnika ili limuna, polaznici škole uče kako da naprave i sladoled neobičnog ukusa divlje mirođije i mortadele.
U školi, kroz, koju će ove godine proći oko 12.000 studenata, postoje i kursevi iz menadžmenta i marketinga. Nedeljni kurs sa smeštajem u obližnjem hotelu košta oko 800 evra, a direktor škole je Kaori Ito (31), poreklom Japanac koji živi u Italiji poslednjih sedam godina.
Pored sladoleda tradicionalnih ukusa maline, lešnika ili limuna, polaznici škole uče kako da naprave i sladoled neobičnog ukusa divlje mirođije i mortadele.
Kaori Ito kaže da postoji stereotip da sladoledžinice u svetu drže staromodni italijanski imigranti, ali da se vremena menjaju i da sve više ljudi iz celog sveta pokazuje interesovanje za taj biznis.
S obzirom na sve veće interesovanje ljudi iz celog sveta za kurseve za proizvodnju sladoleda, u školi su uveli kurseve na engleskom i francuskom.
Lučano Ferari (53) "profesor" na "Univerzitetu za sladoled" objašnjava da su Italijani ranije kupovali sladoled iz inostranstva, ali da sada stranci dolaze u Italiju da bi naučili veštine proizvodnje italijanskog sladoleda, koje kasnije nose u svoju zemlju.
Veruje se da je saldoled, odnosno italijanski "đelato2 za kakav danas znamo, pravljen na dvorovima tokom perioda renesanse za princeze, a da je pionir u njegovm izvozu u svet bio Prokopio Kuto, koji je otvorio svoj kafe u Parizu u 17. veku.
Kompaniju "Karpiđani" osnovala su dvojica braće 1946. godine. Kompanija ima proizvodnju i u Kini, španijii i SAD, zapošljava oko 400 radnika i planira da naredne godine otvori muzej sladoleda.
Profil studenata je raznovrstan. Kevin Koh (25) radi u čevoj kompaniji koja se bavi uvozom voća u Singapuru i namerava da po povrtaku kući otvori sladoledžinicu.
Jasmina Abdel Gani (29) prati kurs zajdno sa suprugom u vidu "originalnog" odmora u Italiji u želji da nauči kako da impresionira svoje goste na zabama koje će organizovati kod kuće.
Nur šnicer (21) iz Izraela želi da otvori sladoledžinicu u Jafi u kojoj će mušterijama ponuditi, kako sam kaže, nešto najbolje što je ikada probao, dok Andera Moreli (37), bivša menadžerka u banci, kaže da želi da se preseli na Floridu i tamo otvori sladoledžinicu u kojoj će u skladu sa navikama Amerikanaca sladoled služiti sa palačinkama i sirupom od javora.
(Tanjug)