Ovaj dan promoviše razvoj biciklizma i ostalih nemotorizovanih kretanja na gradskim i vangradskim deonicama, odnosno pokušaj da se smanji korišćenje automobila na gradskim deonicama i time doprinese razvoju ekoloških uslova života.

Dan bez automobila se obeležava i da bi najmlađi imali priliku da nauče da bez čistijeg vazduha nema zdravog života, da se u gradu može i pešačiti, koristiti bicikl i javni prevoz, kao i da se tako stvara zdrava životna sredina sa manje zagađenja i buke.

U Srbiji će Dan bez automobila biti obeležen različitim manifestacijama. Na izložbi u Domu omladine biće predstavljeno 40 dečjih radova, a istog dana, Beograđani će u Skadarskoj ulici moći da se upoznaju s biciklom koji ima električni motor, kako bi se lakše savladale uzbrdice, karakteristične za glavni grad.

Biće održana i debata "Urbana mobilnost - primeri održive mobilnosti", a u okviru debate biće predstavljeno "Cikliranje" - sistem javnog prevoza koji je popularan u svetskim metroploma, a koji uz pomoć savremenih, zelenih tehnologija koristi bicikl na nov način.

U galeriji "Ozon" biće organizovana dodela nagrada za učesnike takmičenja u crtanju na temu "alternativne mobilnosti". Pobednici će kao nagradu dobiti bicikl.

JP "Ada ciganlija" organizovaće vožnju bicikala oko Savskoj jezera, a posetioci Ade će moći i besplatno da iznajme bicikle na svim punktovima za rentiranje.

Organizatori obeležavanja najavili su u Beogradu i akciju "Uzmi, vozi, vrati", u kojoj će svi zainteresovani moći besplatno da uzmu bicikle, smeštene na deset lokacija u centru grada i da ih vrate na bilo koju od njih.

Sve je počelo sa naftnom krizom

Prvo spontano organizovanje "Dana bez automobila" počelo je za vreme naftne krize 1970, a u pojedinim evropskim gradovima organizovan je "Dan bez automobila" početkom devedesetih godina prošlog veka.

Evropski Dan bez automobila zamišljen je tako da se svakog 22. septembra delovi grada zatvore za automobile.

Cilj je promocija biciklizma i ostalih nemotorizovanih kretanja na gradskim i vangradskim deonicama, tj. pokušaj da se smanji korišćenje automobila na gradskim deonicama i time doprinese razvoju ekoloških uslova života.

Potpisivanjem Zaveta koje je obavio ministar saobraćaja i telekomunikacija, Srbija je pristupila ovom pokretu i obavezala se da će prihvatiti preporuke Evropske unije.

Prema podacima Gradskog sekretarijata za saobraćaj, u Beogradu ima oko 600.000 registrovanih automobila, dok ih je u Srbiji oko dva miliona.

Grad Beograd od danas ima još jednu zonu usporenog saobraćaja - u Zadarskoj, Srebreničkoj i Fruškogorskoj ulici i na Kosančićevom vencu.

Pored toga, u ulicama Carice Milice, Cara Lazara, Sime Markovića, Ivanbegovoj, Čubrinoj, Maršala Birjuzova, kao i na Topličinom i Obilićevom vencu brzina će biti ograničena na 30 kilometara na sat.

Otvaranje usporenih zona deo je aktvinosti kojima se u Beogradu obeležava Evropska nedelja mobilnosti, čiji je cilj promocija alternatvnih načina saobraćaja.

(Tanjug)